Nakon što se uberu grašak, špinat, rana salata ili neke druge kulture kratke vegetacije, na gredicama se možda pojavljuje slobodan prostor koji ne bi trebalo ostaviti neiskorištenim. Iako se početak ljeta može činiti kasnim za novu sjetvu, brojne povrtne vrste vrlo uspješno rastu tijekom toplijih mjeseci i mogu dati kvalitetan urod sve do jeseni, pa čak i tijekom zime.
Prije odabira kultura za ljetnu sjetvu potrebno je uzeti u obzir specifične uvjete koji vladaju tijekom lipnja, srpnja i kolovoza – visoke temperature, snažno sunčevo zračenje i manjak oborina su izazov za mlade biljke koje tek niču ili se razvijaju. Zbog toga navodnjavanje postaje jedan od najvažnijih poslova u vrtu, biljkama je potrebno osigurati ravnomjernu vlagu u tlu kako ne bi došlo do zaostajanja u rastu, pojave gorčine kod pojedinih vrsta ili stvaranja sitnih i nekvalitetnih plodova.
Veliku pomoć može pružiti mreža za zasjenjivanje koja smanjuje intenzitet sunčeve svjetlosti i štiti osjetljive biljke od pregrijavanja. Korisna mjera je i malčiranje slamom, sijenom ili piljevinom. Sloj malča smanjuje isparavanje vode iz tla, ublažava temperaturne oscilacije i sprječava razvoj korova koji biljkama oduzimaju vlagu i hranjive tvari. Za navodnjavanje se vrlo učinkovitim pokazao sustav kap po kap jer dovodi vodu izravno do korijena, smanjuje gubitke i omogućuje racionalnije korištenje vode tijekom ljetnih mjeseci.
BRZORASTUĆE POVRTNE VRSTE ZA LJETNU SJETVU
Jedna od kultura koja se može sijati tijekom lipnja je mahuna. Niske sorte, koje se nazivaju grmolike, ne zahtijevaju potporu ni kolce, što ih čini vrlo praktičnima za uzgoj u manjim vrtovima. Njihova velika prednost je kratka vegetacija – od sjetve do prve berbe uglavnom prolazi između 45 i 60 dana, pa se prvi plodovi mogu brati već krajem ljeta!
Prilikom sjetve preporučuje se sijanje u skupine na razmaku od približno 40 cm. U svaku skupinu može se staviti sedam do osam sjemenki kako bi biljke rasle blizu jedna drugoj. Takav raspored pomaže stvaranju prirodne sjene na površini tla i smanjuje gubitak vlage. Redovito navodnjavanje tijekom cijelog razdoblja rasta omogućuje kvalitetan razvoj mahuna koje se mogu brati tijekom jeseni.
Korabica je također vrlo zahvalna kultura za ljetni uzgoj. Ova povrtna vrsta pripada porodici kupusnjača, a dostupna je u zelenim, bijelim, ljubičastim i drugim varijantama. Dobro podnosi uzgoj tijekom toplijih mjeseci ako joj se osigura dovoljno vlage i djelomična sjena tijekom najtoplijeg dijela dana. Od sjetve do berbe uglavnom prolazi oko dva mjeseca, što omogućuje relativno brz dolazak do uroda.
Sjeme se može sijati izravno na gredicu, nakon čega se biljke prorjeđuju kako bi imale dovoljno prostora za razvoj. Druga mogućnost je proizvodnja presadnica u posudama, što omogućuje lakše popunjavanje praznih mjesta u vrtu nakon uklanjanja ranijih kultura. Korabica vrlo osjetljivo reagira na nedostatak vode. U suhim uvjetima zadebljala stabljika ostaje sitna, postaje tvrđa te može razviti izraženiju i oštriju aromu. Redovita vlaga u tlu stoga ima velik utjecaj na njezinu kvalitetu.
Rajčica se također može sijati tijekom ljeta, što možda neke iznenađuje jer se uglavnom povezuje s proljetnom sadnjom presadnica. Izravna ljetna sjetva određenih sorti omogućuje berbu krajem kolovoza i tijekom jeseni.
Ljetno sijane rajčice ne zahtijevaju uvijek postavljanje potpore, posebno kada se radi o determinantnim sortama nižeg rasta. Tlo oko biljaka poželjno je prekriti malčem kako bi se sačuvala vlaga i smanjio razvoj korova. Budući da visoke temperature mogu otežati klijanje sjemena, korisno je održavati površinski sloj tla ravnomjerno vlažnim tijekom nicanja.
KULTURE ZA JESENSKU I ZIMSKU BERBU
Kupusnjače su jedna od najvažnijih skupina povrća za ljetnu sjetvu – bijeli kupus, crveni kupus, kineski kupus, kelj, prokulica, cvjetača i brokula mogu se uspješno uzgajati za jesensku i zimsku berbu. Za ljetnu proizvodnju preporučuju se sorte duže vegetacije koje će tijekom jeseni razviti kvalitetne glavice ili cvatove.
Najčešće se najprije proizvode presadnice. Od sjetve do presađivanja uglavnom prolazi oko 20 dana. Nakon toga biljke se presađuju na stalno mjesto u vrtu gdje im treba osigurati dovoljno prostora za razvoj. Kupusnjače razvijaju snažnu lisnu masu i korijenov sustav pa zahtijevaju redovito zalijevanje, naročito tijekom prvih tjedana nakon presađivanja. Berba većine vrsta obavlja se tijekom jeseni, dok neke mogu ostati u vrtu i tijekom zime.
Premda mnogi smatraju da salata pripada proljetnom ili jesenskom razdoblju, određene sorte dobro podnose ljetni uzgoj ako imaju dovoljno vode i zaštitu od najjačeg sunca. Sorte poput kristalke, romana i različitih tipova hrastovog lista mogu pružiti kontinuiranu berbu tijekom toplijeg dijela godine.
Najpovoljnije mjesto za uzgoj salate nalazi se u djelomičnoj sjeni ili između već razvijenih biljaka koje stvaraju prirodnu zaštitu od sunčevih zraka. Sjeme se najčešće sije izravno na gredicu, a nakon nicanja biljke se prorjeđuju. Presađivanje tijekom velikih vrućina može biti otežano jer mlade biljke teže podnose stres. Večernje orošavanje i korištenje mreže za zasjenu mogu značajno poboljšati uvjete uzgoja. Salata se može brati postupno rezanjem vanjskih listova ili odsijecanjem cijele rozete.
Kukuruz šećerac još je jedna kultura koja se može uspješno sijati tijekom lipnja. Za kvalitetan razvoj potrebno mu je sunčano mjesto, plodno tlo i obilje vode. Od sjetve do berbe mladih klipova najčešće prolazi između 80 i 100 dana. To znači da se ljetnom sjetvom može dobiti svjež urod krajem ljeta i početkom jeseni.
Sjeme se može sijati izravno u vrt, ali i u manje posude iz kojih se kasnije presađuje na stalno mjesto. Mnogi vrtlari prakticiraju sukcesivnu sjetvu svakih 10 do 14 dana kako bi produžili razdoblje berbe. Tako mladi klipovi dozrijevaju postupno tijekom više tjedana. Šećerac je vrlo cijenjen zbog slatkog okusa, a višak uroda može se zamrznuti u klipu ili u obliku očišćenih zrna za kasniju upotrebu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....