Srpanj u povrtnjaku znači berba rajčica, paprika, krastavaca, tikvica, mahuna i mladoga krumpira, a nakon ostaju prazne gredice koje ne moraju nužno čekati proljeće. Toplo tlo i dugi dani omogućuju brzi početni rast mnogih vrsta povrća, pa se sredina ljeta može iskoristiti za novu sjetvu i jesensku ili zimsku berbu.
SALATA, BLITVA, ŠPINAT, MRKVA I CIKLA, ROTKVICA
Salata se može sijati u manjim količinama svakih desetak dana kako bi listovi pristizali postupno. Za ljetni uzgoj treba birati sorte otpornije na toplinu i prerano stvaranje cvjetne stabljike. Sjeme se sije plitko, a površina tla mora ostati ravnomjerno vlažna sve dok biljke ne niknu. Sjetvu je najbolje obaviti predvečer, a gredicu po potrebi privremeno zasjeniti.
Blitva lakše podnosi ljetne uvjete. Posijana u srpnju može dati mlade listove tijekom jeseni, a u krajevima s blagom zimom može ostati na gredici i nastaviti rasti u proljeće. Listovi se beru s vanjske strane, dok se središte biljke ostavlja netaknuto kako bi nastavila stvarati novu lisnu masu.
Špinat je osjetljiviji na visoke temperature jer u pretoploj zemlji slabije klija i može brzo otići u cvijet. U hladnijim područjima može se sijati krajem srpnja, dok je u priobalju bolje pričekati blaže vrijeme. Pomaže sjetva na mjestu zaštićenom od najjačeg poslijepodnevnog sunca.
Mrkva i cikla također se mogu sijati za jesensku berbu, a njihovo sjeme zahtijeva dobro usitnjenu, rahlu i stalno vlažnu zemlju. Mrkva najbolje raste u dubljem tlu bez svježega stajskog gnoja, jer tvrda zemlja i krupni komadi organske tvari mogu uzrokovati račvanje korijena. Nakon nicanja biljke treba prorijediti kako bi svaki korijen imao dovoljno prostora. Cikla se može brati mlada, a jestivi su i njezini listovi. Dobro podnosi blaže jesensko zahlađenje, pa srpanjska sjetva može dati kvalitetan urod. Mrkvu i ciklu najbolje je sijati izravno na gredicu jer ne podnose dobro presađivanje.
Rotkvice brzo dozrijevaju, ali ljetna vrućina može ih učiniti ljutima i tvrdima. U toplijim krajevima bolje ih je sijati prema kraju mjeseca, u kraćim redovima i na mjestu koje je dio dana u sjeni.
JOŠ IMA VREMENA ZA MAHUNE I KUPUSNJAČE
Niski grah mahunar može se posijati nakon vađenja ranoga krumpira, graška ili luka. U toplom tlu brzo niče, a rane sorte mogu donijeti mahune za pedesetak do šezdeset dana. Biljke tijekom cvatnje i stvaranja mahuna trebaju dovoljno vode, dok se u kontinentalnim krajevima mora računati na to da grah ne podnosi mraz.
Srpanj je važan i za uzgoj raštike, kelja, brokule, cvjetače, jesenskoga kupusa i kelja pupčara. Te se biljke mogu sijati za proizvodnju presadnica ili saditi ako su već dovoljno razvijene. Početni rast prolaze dok još ima mnogo svjetlosti, a glavice, cvatove i lisnu masu razvijaju tijekom svježijih jesenskih dana.
Raštika dobro podnosi hladnoću i može se brati tijekom zime. Listovi se skidaju postupno, od donjih prema gornjima. Kelj pupčar i kasni kupus trebaju dulje razdoblje razvoja, pa sa sadnjom ne treba predugo čekati.
Brokula može biti vrlo uspješna u jesenskom uzgoju jer se glavice formiraju nakon najvećih vrućina. Cvjetača je osjetljivija na sušu i prekide u rastu. Ako tek posađena biljka ostane bez vode, može prerano oblikovati malu glavicu koja se više neće znatno povećati. Presadnice zato treba saditi predvečer, obilno zaliti i nekoliko dana zaštititi od jakog sunca.
Kod kupusnjača treba poštovati plodored. Kupus, brokulu, kelj, raštiku, cvjetaču, korabicu, repu i kineski kupus ne treba uzastopno uzgajati na istoj površini jer ih napadaju slične bolesti i štetnici. Ako su na gredici prethodno rasle kupusnjače, sigurniji izbor za novu sjetvu su salata, blitva, mrkva, cikla ili mahune.
Mlade biljke treba redovito pregledavati jer ih tijekom ljeta mogu napasti buhači, lisne uši i gusjenice. Zaštitna mreža postavljena odmah nakon sadnje može spriječiti leptire i druge štetnike da polože jaja na listove.
VLAGA ODLUČUJE HOĆE LI SJEME NIKNUTI
Prije sjetve gredicu treba očistiti od korova i biljnih ostataka te plitko prorahliti. U zemlju se može dodati zreli kompost, a površinu zatim treba dobro usitniti i poravnati. Gredicu je korisno temeljito zaliti prije polaganja sjemena kako bi u dubljem sloju postojala zaliha vlage.
Sitno sjeme ne smije se posijati preduboko. Salata, mrkva, rotkvice i kupusnjače prekrivaju se tankim slojem zemlje, dok se grah sije dublje. Nakon sjetve tlo se lagano pritisne kako bi sjeme ostvarilo dobar dodir s vlažnom zemljom. Dok sjeme ne nikne, tlo treba biti stalno umjereno vlažno. Jak mlaz vode može isprati sjeme i stvoriti tvrdu koru na površini, pa je bolje koristiti raspršivač ili kantu s nježnim nastavkom. Zalijevanje ujutro ili predvečer smanjuje gubitak vode isparavanjem.
Tanak sloj slame, prosušene trave ili drugog prozračnog materijala pomaže u očuvanju vlage, no ne smije prekriti sitno sjeme toliko da biljke ne mogu izaći na površinu. Malč je praktičnije staviti između redova, dok se iznad svježe zasijanih dijelova može postaviti lagana mreža za zasjenjivanje.
Prazne gredice koje se neće koristiti za povrće mogu se zasijati facelijom ili drugom biljkom za zelenu gnojidbu. Takav pokrov štiti zemlju od isušivanja, smanjuje rast korova i povećava količinu organske tvari nakon unošenja u tlo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....