Mnogo prije satelitskih snimaka, radara i meteoroloških postaja ljudi su pokušavali procijeniti kakvo ih vrijeme očekuje promatrajući nebo, biljke i životinje. Poljoprivrednici, ribari, pastiri i pomorci pamtili su promjene koje su se ponavljale prije kiše, oluje, suše ili naglog zatopljenja, pa su iz takvih iskustava nastala brojna pravila koja su se prenosila s generacije na generaciju, a neka su se zadržala sve do danas.
Takva opažanja nisu nastala bez razloga. Biljke reagiraju na količinu vode u tlu, temperaturu, duljinu dana i jačinu sunčeva zračenja. Životinje osjećaju promjene vlage, atmosferskog tlaka, vjetra i dostupnosti hrane. Kada se vrijeme mijenja, mijenja se i ponašanje cijelog okoliša, katkad prije nego što primijetimo oblake na horizontu.
ŠTO NAM GOVORE LIPA, PAPRAT I TRAVA
Prema starom vjerovanju, lipa koja naglo i obilno procvjeta najavljuje izrazito suho ljeto. Bogata krošnja puna mirisnih cvjetova privlači pozornost, pa su ljudi njezinu cvatnju povezivali s onim što će se događati tijekom sljedećih mjeseci.
Slična se priča veže uz paprat koja gubi svježu zelenu boju, postaje sivkasta i djeluje beživotno. Takva promjena može biti posljedica nedostatka vode, visokih temperatura, jakog sunca ili prirodnog završetka njezina vegetacijskog ciklusa. Neke paprati tijekom suše uvijaju ili spuštaju listove kako bi smanjile gubitak vode.
Uvijanje trave još je jasniji znak manjka vlage. Kada u tlu nema dovoljno vode, vlati se presavijaju kako bi smanjile površinu izloženu suncu i isparavanje. Travnjak tada poprima sivkastu ili plavkastu nijansu, a vrhovi vlati počinju se sušiti.
ŽABE, KOMARCI, LASTAVICE I MRAVI
Žabe su vrlo osjetljive na temperaturu i vlagu jer njihova koža lako gubi vodu, a velik dio njihova života vezan je uz vlažna staništa. Vjerovanje prema kojem žabe utihnu prije dolaska velike vrućine može u pojedinim okolnostima odgovarati onome što ljudi primjećuju u prirodi. Tijekom suhih i vrlo toplih razdoblja žabe se povlače u hladnija i vlažnija skrovišta te smanjuju aktivnost kako bi sačuvale vodu.
Njihova tišina nema jednako značenje kod svih vrsta. Glasanje je povezano s razmnožavanjem, dobom dana, temperaturom, oborinama, vlagom i atmosferskim tlakom. Neke vrste pojačavaju glasanje prije ili nakon kiše, dok druge utihnu kada temperatura postane previsoka. Iznenadna tišina zato može pratiti dolazak vrućine, ali može biti i posljedica završetka razdoblja parenja, prisutnosti grabežljivca ili jednostavne promjene doba dana.
Velik broj komaraca također se povezuje s približavanjem kiše. Komarcima odgovaraju toplina, visoka vlaga, slabiji vjetar i stajaća voda u kojoj se razvijaju njihove ličinke. Porast vlage prije promjene vremena može povećati njihovu aktivnost, pa ih ljudi više primjećuju u sparnim večerima prije kišnog vala. Vlažan zrak smanjuje opasnost od njihova isušivanja, a mirno vrijeme olakšava im let i pronalaženje hrane.
Nisko letenje lastavica jedan je od najpoznatijih prirodnih znakova povezanih s dolaskom kiše. Lastavice love sitne leteće kukce, pa visina njihova leta ovisi o tome gdje se nalazi plijen. Za stabilnog i toplog vremena strujanje zraka podiže kukce više iznad tla. Kada tlak pada, vlaga raste, a zrak se mijenja, veći broj kukaca zadržava se bliže površini. Lastavice tada slijede hranu i lete niže iznad livada, cesta i vodenih površina. Takvo ponašanje može pratiti približavanje kiše unutar sljedećeg dana.
Užurbani mravi u narodnoj se predaji smatraju najavom oluje. Prije obilne kiše podzemnim hodnicima prijeti prodor vode, pa pojedine vrste zatvaraju otvore mravinjaka, premještaju hranu ili jaja i pojačavaju kretanje. Mravi mogu reagirati na promjene tlaka, vlage, temperature i vjetra, zbog čega njihova iznenadna aktivnost katkad prethodi nevremenu.
CRVENO VEČERNJE NEBO NAJAVLJUJE VEDRIJE JUTRO
Među starim pravilima najviše meteorološkog uporišta ima ono prema kojem jarko crveno nebo pri zalasku najavljuje vedro i sunčano jutro. Kada je sunce nisko, njegova svjetlost prolazi kroz deblji sloj atmosfere. Plave nijanse snažnije se raspršuju, dok do promatrača dolazi više crvenih i narančastih tonova.
Ako se na zapadnoj strani nalazi suh i stabilan zrak povezan s višim tlakom, zalazak može biti izrazito crven. U krajevima gdje se vremenski sustavi većinom kreću sa zapada prema istoku, takvo nebo može značiti da sa zapada dolazi stabilnije vrijeme. Zato stara izreka o crvenom večernjem nebu ima i određenu meteorološku osnovu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....