Jezgra oraha sadrži nezasićene masne kiseline, biljne bjelančevine, vlakna, minerale i brojne zaštitne biljne spojeve zbog kojih se povezuje sa zdravljem srca i krvnih žila. Pri čišćenju ili namakanju oraha uglavnom pokušavamo ukloniti tanku smeđu kožicu koja obavija jezgru – razlog je njezin blago gorak okus, izraženiji kod nekih sorti ili oraha koji nisu sasvim svježi. Ali ta kožica nije nečistoća niti dio koji treba baciti! Radi se o prirodnoj sjemenoj ovojnici u kojoj je koncentriran velik broj fenolnih spojeva.
Nazivati je najzdravijim dijelom oraha pojednostavljeno je jer vrijednost dolazi iz cijele jezgre i zajedničkog djelovanja njezinih sastojaka. Uklanjanjem smeđe ovojnice odbacujemo dio spojeva koji doprinose antioksidacijskom potencijalu oraha pa je najbolje jesti cijelu jezgru.
ZAŠTO JE SMEĐA KOŽICA GORKA
Tanka ovojnica oraha bogata je taninima, flavonoidima, fenolnim kiselinama i elagitaninima. Tanini reagiraju s bjelančevinama u slini, pa se u ustima javlja osjećaj suhoće, gorčine i trpkosti. Taj okus ne znači da je orah pokvaren, sve dok nema znakova plijesni, užeglosti ili neugodnog mirisa. Fenolni spojevi u biljkama imaju zaštitnu ulogu, a u prehrani se proučavaju zbog antioksidacijskog djelovanja. Najveće koncentracije tih tvari nalaze se u tankoj ovojnici jezgre, dakle njezino uklanjanje smanjuje antioksidacijski potencijal cijelog ploda.
Namakanje može ublažiti okus i omekšati jezgru, ali se nakon duljeg stajanja kožica može početi odvajati. Nema potrebe namjerno je skidati. Namočene orahe treba držati u hladnjaku, dobro isprati i pojesti u kratkom roku jer su vlažne jezgre osjetljivije na kvarenje.
ZDRAVLJE SRCA
Orah se među orašastim plodovima izdvaja sadržajem alfa-linolenske kiseline, biljne omega-3 masne kiseline. Sadrži i linolnu kiselinu te druge višestruko nezasićene masnoće. Zdravlje krvnih žila ne ovisi o jednoj namirnici, ali redovita konzumacija oraha dio je prehrane usmjerene na održavanje povoljnih vrijednosti masnoća u krvi. Dnevni unos od 30 grama oraha povezuje se s doprinosom normalnoj funkciji krvnih žila u sklopu uravnotežene prehrane.
U dvogodišnjem istraživanju provedenom među starijim osobama, skupina koja je svakodnevno jela od 30 do 60 grama oraha imala je umjereno smanjenje ukupnog kolesterola i kolesterola u lipoproteinima male gustoće!
KOLIKO IH JESTI I KAKO IH ČUVATI
Za većinu zdravih odraslih osoba prikladna porcija je približno 30 grama, odnosno manja šaka oraha. Najbolji izbor su sirovi ili lagano suho prženi orasi bez dodane soli, šećera i slatkih preljeva. Budući da su energetski bogati, veće količine nisu nužno korisnije. Nekoliko usput pojedenih šaka može znatno povećati dnevni energetski unos, pa je dobro zadržati se na umjerenoj porciji.
Zbog visokog udjela nezasićenih masti orasi su osjetljivi na zrak, svjetlost i toplinu. Oguljene jezgre treba držati u dobro zatvorenoj posudi u hladnjaku, a za dulje čuvanje mogu se zamrznuti. Svjež orah ima blag i prepoznatljiv orašast miris. Užegle jezgre mogu mirisati na staro ulje, boju ili vlagu, a okus im postaje oštar i neugodan. Takve orahe ne treba koristiti ni u kolačima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....