Malo je samoniklih biljaka koje su tijekom stoljeća stekle toliko ugledno mjesto u narodnoj medicini kao kopriva. Premda se većinom doživljava kao neugodan korov koji peče i brzo se širi, ipak se radi o biljci iznimne nutritivne vrijednosti i široke primjene. Kopriva se rijetko namjerno uzgaja u vrtovima, iako i za to postoji mnogo razloga. No i tome se da doskočiti – dovoljno je ostaviti mali kutak gdje će biljka imati prostora za razvoj, uz povremenu kontrolu njezina širenja. Tako je tijekom većeg dijela godine moguće imati stalan izvor svježih listova, sjemena i korijena za pripremu različitih pripravaka.
Kopriva je višegodišnja biljka rasprostranjena gotovo diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Najčešće doseže visinu između 50 centimetara i jednog metra, a cvate od lipnja do rujna. Prepoznatljiva je po srcolikim, nazubljenim listovima prekrivenim sitnim dlačicama koje pri dodiru izazivaju peckanje, svrbež i crvenilo kože. Razlog tog tome je u kemijskom sastavu dlačica – one sadrže spojeve poput histamina, serotonina i acetilkolina koji izazivaju lokalnu reakciju kože. Zbog toga se preporučuje berba u rukavicama, posebno kada se skupljaju veće količine.
BOGATA VITAMINIMA I MINERALIMA
Listovi sadrže značajne količine željeza, kalcija, magnezija, kalija i silicija. Uz minerale, prisutni su i vitamini A, C i K, kao i brojni flavonoidi, fenolni spojevi i drugi antioksidansi. Takav sastav čini koprivu vrijednim dodatkom prehrani, posebno tijekom proljeća i početka ljeta kada organizmu nakon zimskog razdoblja nedostaje određenih mikronutrijenata. Mladi listovi mogu se koristiti za pripremu juha, variva, pita, nadjeva i drugih jela, a nakon termičke obrade potpuno gube sposobnost peckanja. Antioksidansi prisutni u koprivi pomažu neutralizirati slobodne radikale koji nastaju tijekom normalnih metaboličkih procesa i pod utjecajem vanjskih čimbenika poput zagađenja, UV zračenja i stresa. Zato se kopriva smatra jednom od najvrjednijih samoniklih biljaka za potporu općem zdravlju organizma.
ZAŠTO SE KOPRIVA POVEZUJE S ANEMIJOM I UMOROM?
Jedna od prvih asocijacija je željezo – zbog toga se već generacijama koristi kao pomoć osobama koje pate od manjka željeza i anemije. Žene su posebno sklone ovom problemu zbog menstrualnih ciklusa, trudnoće i povećanih potreba organizma tijekom određenih životnih razdoblja. Iako kopriva nije zamjena za medicinsku terapiju kod ozbiljne anemije, njezina redovita konzumacija može pridonijeti unosu željeza i drugih važnih minerala. Vitamin C koji se također nalazi u listovima dodatno pogoduje iskorištavanju željeza iz hrane. Nakon nekoliko tjedana redovitog konzumiranja čaja ili drugih pripravaka od koprive, mnogi opisuju osjećaj veće energije i smanjenje iscrpljenosti.
KORIJEN KOPRIVE I HORMONSKA RAVNOTEŽA
Dok se listovi najviše koriste za čajeve i prehranu, korijen koprive zauzima posebno mjesto u fitoterapiji. Brojna istraživanja bavila su se njegovim djelovanjem kod povećane prostate – stanja koje pogađa velik broj muškaraca starije životne dobi. Pretpostavlja se da određeni spojevi iz korijena utječu na metabolizam hormona te pomažu ublažiti tegobe povezane s benignim povećanjem prostate.
Pojedina istraživanja sugeriraju da spojevi iz korijena mogu djelovati i na vezanje određenih spolnih hormona u organizmu. Zbog toga se kopriva ponekad spominje i u kontekstu hormonske ravnoteže kod žena, uključujući stanja poput sindroma policističnih jajnika. Ipak, kod takvih zdravstvenih problema uvijek je potrebno savjetovanje s liječnikom, a biljni pripravci mogu biti samo dio šireg pristupa liječenju.
PRIRODNA POMOĆ KOD ALERGIJA, MOKRAĆNIH TEGOBA I ARTRITISA
Kopriva se koristi i za ublažavanje sezonskih alergija. Premda sama sadrži histamin, pojedina istraživanja pokazala su da pripravci od listova mogu pomoći u smanjenju simptoma poput kihanja, curenja nosa i svrbeža. Kopriva je poznata i po blagom diuretičkom djelovanju – potiče izlučivanje mokraće te se koristi i kao pomoć kod blažih mokraćnih tegoba i za potporu radu bubrega.
Kod osoba koje pate od artritisa i bolova u zglobovima pripravci od koprive također imaju dugu tradiciju primjene jer se smatra da pojedini spojevi iz biljke pridonose smanjenju upalnih procesa i ublažavanju nelagode. U narodnoj medicini koristili su se i oblozi od listova te razni pripravci za vanjsku primjenu.
ZDRAVLJE KOŽE I KOSE
Primjena koprive odnosi se na njegu kose – šamponi, losioni i tinkture na bazi koprive desetljećima su prisutni na tržištu. Vjeruje se da pripravci od listova mogu pomoći jačanju vlasišta, poboljšati izgled kose i smanjiti njezino pretjerano ispadanje. Za masnu kožu kopriva se također smatra korisnom biljkom jer se ekstrakti nalaze u različitim kozmetičkim proizvodima namijenjenima regulaciji lučenja sebuma. Kod nekih osoba tinkture i losioni od koprive pomažu u ublažavanju simptoma akni i ekcema, iako rezultati ipak ovise o individualnim karakteristikama kože.
KAKO PRIPREMITI ČAJ, TINKTURU I ULJE OD KOPRIVE?
Čaj od listova koprive priprema se prelijevanjem jedne žlice suhih listova vrućom vodom, nakon čega se ostavlja desetak minuta da odstoji. Takav napitak se koristi za jačanje organizma, potporu mokraćnom sustavu i unos dodatnih minerala.
Od listova se može pripremiti i uljni macerat. Svježi ili osušeni listovi stave se u staklenu posudu i preliju kvalitetnim biljnim uljem, najčešće maslinovim. Nakon nekoliko tjedana maceracije dobiva se ulje koje se može koristiti za njegu kože i vlasišta.
Tinkture se izrađuju potapanjem biljke u alkohol. Takvi pripravci imaju duži rok trajanja i omogućuju koncentriran unos aktivnih tvari u malim količinama.
Sjeme koprive također privlači sve veću pozornost jer sadrži vrijedne hranjive tvari i koristi se kao dodatak pripravcima za povećanje energije i oporavak organizma nakon iscrpljenosti.
KADA TREBA BITI OPREZAN?
Iako se kopriva smatra sigurnom za većinu zdravih osoba, nije prikladna za svakoga. Zbog diuretičkog djelovanja može utjecati na ravnotežu tekućina u organizmu te na djelovanje određenih lijekova. Poseban oprez potreban je kod osoba koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi, visoki krvni tlak, dijabetes ili diuretike. Kod nekih ljudi mogu se javiti probavne tegobe poput proljeva ili nelagode u želucu, posebno ako se s konzumacijom započne u većim količinama. Zbog toga je preporučljivo početi s manjim dozama i pratiti reakciju organizma.
Trudnice i dojilje prije korištenja pripravaka od koprive trebaju se savjetovati s liječnikom. Premda se u narodnoj medicini kopriva tradicionalno povezuje s podrškom tijekom trudnoće i dojenja, stručni nadzor uvijek je najsigurnije rješenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....