stdClass Object ( [id] => 628176 [title] => Kako spriječiti 'tobogan smrti' kod djece? 'Kad bi im se nudile ove namirnice, došlo bi do ogromne promjene u ponašanju, a tri vrste hrane bih odmah izbacila!', savjetuje nutricionistica [alias] => kako-sprijeciti-39-tobogan-smrti-39-kod-djece-kad-bi-im-se-nudile-ove-namirnice-doslo-bi-do-ogromne-promjene-u-ponasanju-a-tri-vrste-hrane-bih-odmah-izbacila-savjetuje-nutricionistica [catid] => 265 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Ovih dana u Slobodnoj Dalmaciji mogli smo pročitati kako još nekoliko splitskih osnovnih škola osigurava kuhani ručak za učenike s produženim boravkom u školi, što je jako dobra vijest za zaposlene roditelje. Niti malo nevažna za život jedne obitelji.

No, na osnovi ovakvog primjera ne bi se smjelo naprečac zaključiti da je prehrana najmlađih dok borave u institucijama, u vrtićima i školama dobra, zdrava i kvalitetna jer – sasvim obrnuto – mnogo stvari još tu ne štima. Pogotovo kad je riječ o doručku, marendi, prvom obroku koji se mališanima ponudi s početkom dana.

Peciva i pekarski proizvodi koje ravnatelji ugovore s dobavljačima najčešća su hrana koju djeca dobivaju dok borave izvan roditeljskog doma, a čak i kada neke škole dobivaju pakete besplatnog voća – zahvaljujući projektima europskih fondova koji promoviraju zdraviju prehranu – nitko se ne pobrine da učenik stvarno i pojede taj mali vitaminski obrok.

“Često s jabukama i narančama pod odmorom igraju na nogomet”, ispričao nam je, primjerice, čitatelj iz susjedstva jedne kaštelanske škole.

Upravo zbog podizanja svijesti u društvu o tome da su potrebne promjene da bi nam djeca izrasla u zdrave dječake i djevojčice, učiteljica Dragana Pavičić i Klub učenja Education Lab Split organizirali su konferenciju “Prehrana djece”, koja je roditeljima, tetama, pedijatrima, učiteljima i učiteljicama ponudila niz predavanja, okrugli stol i radionicu o tome koja je veza između hrane i zdravlja, ali i što konkretno napraviti, odnosno koje je pomake moguće napraviti uz sasvim malo angažmana.

Jedan od predavača bila je i šibenska nutricionistica i blogerica Anita Šupe, koja je u javnosti poznata po svom zalaganju da se u svakodnevnoj prehrani moramo vratiti našoj tradicionalnoj, domaćoj spizi, kao i svinjskoj masti i panceti. Što preporučuje u prehrani djece, koji su zdravstveni problemi uočljivi kod najmlađih izloženih “brzoj” hrani, kao i o tome što se vrlo brzo može promijeniti i u vrtićima i školama, kao i kod kuće, razgovaramo za naše novine.

Kako ste kao majka dva dječaka, od šesnaest i jedanaest godina, uspjeli u svom naumu?

- Bilo je lako dok su mi djeca bila bila mala jer sam kao roditelj kontrolirala što jedu. Moj stariji sin je prvi put probao Coca-Colu kad je imao osam godina, na jednom rođendanu. Slatkiša su prvih godina bili pošteđeni i dobili su dobru osnovu u onih prvih tisuću dana, u one prve važne tri godine života u djetetovoj prehrani. To sam uspjela, a poslije sam nastojala da dobro jedu kod kuće: klasičnu kuhanu spizu i zdrave slastice od dobrih sastojaka.

Međutim, kad djeca malo odrastu, dobiju svoj džeparac za marendu, vršnjaci preuzimaju ulogu odgajatelja. Onda više nema veze što je mama rekla, neće više ponijeti marendu od kuće, nego će, kao i drugi, kupiti krafne, kroasane i čips, smoki, gluposti.

To više ne možete kontrolirati, a i ne treba ih izolirati od dostupne im hrane i pića, bilo bi možda kontraproduktivno. Ono što im branite može im baš biti najinteresantnije.

Stoga, slatkiši i slične gluposti se jedu na rođendanima, neće im se ništa dogoditi, ali je bitna baza kući, da dobro jedu, to je bitno. Žongliram, svaki dan.

Kako ocjenjujete ono što mališani i učenici jedu u vrtićima i školama?

- Doručak je svuda loš! Djeca dobivaju bijeli kruh s linoladom i nutelom, marmeladom, a uz to dobiju napitke, čaj, bijelu kavu ili kakao, s jako puno šećera unutra. To je vrlo loše, započeti dan s toliko puno šećera je loše bez dobrih masti i proteina. Doručak bi trebalo mijenjati, obavezno. Zašto se ne mogu djeci davati jaja “u meko”, kajganu, pa nek bude i taj loši kruh? Malo pancete umjesto onih groznih parizera, pašteta, namaza, gadarija koje su pune aditiva, a nemaju nutrijenata?

Ili samo maslac namazan na kruh? Ogromna bi razlika bila u ponašanju te djece ujutro, tete u vrtićima osjetile bi kako su djeca mirnija, fokusiranija na igru, smirena, zadovoljna. Za razliku od djece koja počnu dan sa šećerom - oni su prvo hiperaktivni, a nakon sat-dva cendravi, pa im treba užina, a onda opet dobivaju neka peciva, štrudele, krafne...

To je, zapravo, mučenje te djece čiji se mozak razvija, da oni pola dana provode na šećerima, a onda tek za ručak dobiju nešto hranjivo. Ipak, ručkovi budu kuhani, ima mesa, variva, povrća, to je O.K., onoliko koliko se može napraviti za djecu u školskim ustanovama.

S malim promjenama dobili bi puno?

- Promjene su tu moguće, samo kad bi oni koji osmišljavaju prehranu napokon shvatili da treba skinuti famu s masti, da one nisu štetne nego su jako potrebne djeci za rast i razvoj mozga. Kad bi se barem ujutro djeci nudilo jaja pripremljena na masti, bila bi ogromna razlika. Djeca ne bi žudila za šećerima, ne bi bila nervozna, nemirna... Poslije, kad dođu kući, trebaju jedan-dva nutritivno bogata obroka, a ne i tamo nastaviti s pekarom, tjesteninom, krumpirićima, nema u tome ništa zdravo.

Vi ste poznati po svojoj izjavi da su nam “ukrali masti” u prehrani.

- Ukrali su nam je kad je krenula jedna pogrešna propaganda protiv masti i kolesterola, kad su nam ukinuli svinjsku mast i domaći maslac, a dali nam margarin i industrijska ulja. A zadnjih deset godina je već znanost potvrdila da je to bilo jako loše.

Da još jednom ponovimo, što šećer radi organizmu?

- Mi to zovemo glukozno-inzulinski tobogan, a Amerikanci “tobogan smrti”. Taj nagli skok, pa nagli pad šećera pod utjecajem inzulina kada djeca dobiju kroz hranu navalu superbrzih šećera. Šećer iz peciva i pekarnice, koji se brzo apsorbira iz probavnog sustava u krvotok, a nema zdravih masti i proteina da uspore apsorpciju. Djeca su najprije hiperaktivna, a onda u hipoglikemiji, umorna, ne mogu se koncentrirati, plaču, cendrava su. Jer nikako ne dobivaju hranu za mozak.

Uz modernu, osiromašenu prehranu, vežu se mnoge bolesti kod djece.

- Imamo epidemiju bolesti koje nisu postojale ili su bile vrlo rijetke prije pedeset godina kod najmlađih: razne vrste alergija, astmu, atopijski dermatitis, dijabetes, pretilost, autoimune i crijevne bolesti, što je dosta povezano s modernim načinom prehrane koji je prepun šećera i rafiniranih ugljkohidrata, loših masti, industrijskih ulja i margarina, kemijskih aditiva, a nutritivno je siromašan. Ta hrana slabi imunitet kod djece, uništava im crijevnu floru, guši im detoksikacijski sustav. To je jedan disbalans, na vagi je više lošega, a nedostaje dobroga. Svaka sljedeća generacija je sve osjetljivija. Promjenom prehrane može se puno toga ispraviti.

U moru internetskih informacija lako se izgubiti. Što biste preporučili roditeljima da izbace, a što da uvedu u prehranu djece?

- Ako bih izdvojila ono što bi stvarno hitno trebali izbaciti iz prehrane, to je, prvo, šećer, drugo, pšenično brašno, treće, industrijska ulja, margarin, to su tri najgore stvari. Što nije tako jednostavno, jer one se nalaze u svemu. Ali, ako bi izbacili prerađevine, pekarnicu, te silne kekse, grisine, štapiće, hranu u kutijama i pakiranjima, jednim udarcem bi se riješili sve tri.

Znači, vratiti se onoj prehrani koju smo imali u “predkapitalističkom” dobu?

- Točno, onda kad je hrana bila prirodna, kad je dolazila do nas u svom izvornom obliku, bila cjelovita i bez popisa sastojaka. Danas što god uzmete u ruku, ima popis od petnaest sastojaka, a na prvom mjestu je glukozni šećer te šećer pod raznim imenima, pa hidrogenizirane biljne masti. To je užas, to treba izbaciti i vratiti se hrani koja ne mora biti komplicirana. Ne mora biti svaki dan drukčiji doručak! Zobena kašica, primjerice, može se obogatiti žumanjcem i žlicom maslaca, pa žličicom kakaa i bananom, da djeca dobiju hranjiv obrok.

Malo više pažnje treba tome posvetiti, ne može hrana biti jeftina i brza, a da mi budemo zdravi. Ne ide jedno s drugim! Pritom, ne možemo reći da ćemo jesti pšenicu “jer su je i naše babe jele”, jer te pšenice više nema. Ako bismo je mogli nabaviti, onda da.

Što treba uvesti na jelovnik da bi djeca bila zdrava?

- Visoko kvalitetne proteine iz mesa, jaja, ribe, ne bojati se masti životinjskog porijekla, domaće svinjske masti, jer to je loša i pogrešna propaganda zadnjih desetljeća, gdje smo sudjelovali kao pokusni kunići. Maslinovo ulje, panceta, avokado, orašasti plodovi, sve je to hrana s dobrim masnoćama. Naravno, puno povrća, što više zelenja – onaj klasični trokut riža-krumpir-tjestenina malo prepolovit' i dodati na tanjur kupusa, špinata, blitve, tikvica, svega s pijace. Učiti djecu da jedu povrće. U kontekstu zdravlja crijeva, tri dobre namirnice koje možemo uvesti su: prirodni kefir - ali ne kupovni, kiseli kupus, te juha od kostiju.

Sve se svodi, dakle, na ono kako se nekad jelo, a ne treba padati na nove supernamirnice koje su došle s druge strane planeta. Kao zamjena za pšenicu, svaka druga žitarica je bolja od nje, za zdravu djecu. Kruh od bilo čega je bolji od pšeničnog. Raženi, pirov, ječmeni, zobeni, heljdin, ali ga moramo sami raditi kod kuće ako ga nema za kupiti.

Lokalna hrana i sezonska, ono što je na tržnici?

- Točno! Nama priroda osigurava sve potrebne nutrijente ovdje gdje živimo. Ne trebaju nam jagode usred zime, nego ono što priroda daje u sezoni.

Mnogi će reći da je ovakva nabava kompliciranija, treba naći mjesto gdje kupiti dobre namirnice, a ne obavljati spizu u najbližoj samoposluzi.

- Hrana treba biti ponovno prioritet, kako je oduvijek bilo, stotinama tisuća godina - kako nabaviti hranu je bilo najvažnije. Ali, mi živimo komodno, vrijeme ulažemo u druge stvari, onda bismo htjeli tu hranu pripremiti na brzinu, pritom da ne bude skupa. A to ne može, jer ne možemo tako biti zdravi i da nam djeca rastu zdrava. Što ne znači da moramo tri, četiri sata dnevno nakuhavati, ali organizirati se, nabaviti dobro, malo život preorganizirati, to se može.

Na predavanju ste rekli da ovisnost o šećeru priprema djecu za svaku drugu ovisnost, tako da roditelji nesvjesno pomažu djeci da postanu ovisnici.

- Šećer je, znanstveno je dokazano, ovisnost, isto kao i droga. Nisu svi ovisni, ali oni koji se “zakače” razviju isti mehanizam u centrima mozga za nagrađivanje ili utjehu, on djeluje isto kao i kokain. Roditelji daju djeci kao nagradu ili za utjehu nešto slatko, pa te obrasce ponašanja i emocionalno jedenje ponavljamo cijeli život. Kad djeci dajemo šećer, navikavamo ih da im mozak stalno mora dobiti neki stimulans i ta djeca se u adolescenciji “zakače” za alkohol ili cigarete. Kad imaš ovisnički mozak, možeš razviti bilo koju ovisnost. A svi smo se mi navikli na šećer u djetinjstvu, malo tko u odrasloj dobi.

Koje knjige biste preporučili roditeljima kao korisne za ovu temu?

- “Velika knjiga o prehrani i njezi djece” američkih autora, jako dobra knjiga koju smo preveli na hrvatski jezik, izdavač “Tragom”, “GAPS Crijevno psihološki sindrom” dr. Natashe Campbell-McBride, moja “Istine i laži o hrani”... Ljudi bi se morali educirati da povežu utjecaj hrane na zdravlje, jer, puno se priča o hrani, ali kao da ljudima nije još “kliknulo” da roditelj svojom ponudom gradi djetetu zdravlje ili bolest. Dok je malo, zašto mu daješ kroasan ili gumene bombone? Daj mu voće, pripremi kući pecivo ili kruh jer dok su mali ne znaju što ima za kupiti u dućanu.

 

Recepti za kolače bez šećera
Typeoneprincess.com blog je Varaždinke Mirte Kujundžić koja ga je, u suradnji s još jednom mamom, pokrenula nakon što su im djeca oboljela od dijabetesa tipa 1. Blog je pun konkretnih savjeta i recepata za sve koji trebaju pomoć oko prehrane osobe sa takvim oboljenjem, a recepti su napisani sa svim potrebnim oznakama o količini kalorija, ugljikohidrata, masti... Recepti za kolače su iznimno raznovrsni i zanimljivi!

GRANOLA PRUTIĆI BEZ SLADILA
Sastojci
100 g ribanog kokosa
50 g oraha
50 g sjemenki suncokreta
1/2 žličice soli
4 velike žlice maslaca od kikirikija
3 velike žlice maslaca
1/2 žličice vanilije u prahu
50 g suhih brusnica, smokava, grožđica po želji
30 g čokolade, 1 g maslaca po želji preliti preko ohlađene smjese


Postupak
Bademe, orahe, sjemenke suncokreta i ljuspice kokosa staviti u mikser i usitniti.
Otopiti maslac i maslac od kikirikija te dodati smjesi usitnjenih orašida s kokosom.
Dodati malo soli i vaniliju u prahu.
Sve dobro promiješati, utisnuti u masni papir u tepsiju, dobro poravnati i staviti ohladiti u hladnjaku oko jedan sat.
Kada je smjesa ohlađena, narezati je tankim nožem, najbolje kolutom za rezanje pizze.

 

ZLEVKA
Sastojci

100 g ricotta ili ABC sira
50 g bademova brašna
4 jaja
50 g kokos pahuljica
80 g maslaca sobne temperature
2 žličice eritrita za sladilo
žličica praška za pecivo
NAMAZ
1 žlica masla
1 žlica sira
1 žličica eritrita

Postupak
Biskvit
Odvojiti žumanjke od bjelanjaka. Žumanjke zamutiti i dodati im bademovo brašno i eritrit.
Umiješati maslac sobne temperature s krem sirom da nema grudica te dodati prvoj smjesi sa žumanjcima. Sve skupa dobro izmiješati i dodati ribani kokos (kokos ljuspice, ono što smo prije svi zvali kokos brašno, ne pravo kokos brašno).
Posebno umiješati bjelanjke u snijeg te ih pažljivo dodati u glavnu smjesu. Smjesu izliti u tepsiju na masni papir i peći na 170 stupnjeva 15 do 20 minuta, dok ne dobije zlatnu boju.
Premaz
Dok se biskvit peče, otopiti zajedno maslac i krem sir te sve dobro izmiješati da se sjedini.
Kada je biskvit pečen, premazati ga tankim slojem maslaca i krem sira te posipati s jednom žlicom eritrita. Kada se ohladi narezati na kocke, od ove smjese dobije se petnaest kocki biskvita.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Mnoge bolesti [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2019-10-15 17:25:11 [created_by] => 39370 [created_by_alias] => Jasenka Leskur [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2019-10-16 11:00:49 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2019-10-16 08:15:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 81 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 265 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovijia saznanja i savjeti za zdrav život. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, dom, obitelj [secure] => 0 [obituaries_portal] => 0 [page_title] => Zdravlje [page_description] => Slobodna Dalmacija - Najveće dnevne novine u Dalmaciji [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/Images/2019/10/15/anita_foto1.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "anita_foto1" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "1235x840" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 265 [name] => Zdravlje [alias] => zdravlje [description] => [parent] => 254 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 7 [params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 8.0.18-9 [server_version] => 80018 [stat] => Uptime: 6248259 Threads: 81 Questions: 1136101410 Slow queries: 0 Opens: 213716 Flush tables: 3 Open tables: 1024 Queries per second avg: 181.826 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 10218029 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 48 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli [host] => 127.0.0.1 [user] => slobodna_admin [password] => BDNkcMPAG9tIErgj [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 3306 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /mozaik/zdravlje ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /mozaik/zdravlje/kako-sprijeciti-39-tobogan-smrti-39-kod-djece-kad-bi-im-se-nudile-ove-namirnice-doslo-bi-do-ogromne-promjene-u-ponasanju-a-tri-vrste-hrane-bih-odmah-izbacila-savjetuje-nutricionistica-628176 [printLink] => /mozaik/zdravlje/kako-sprijeciti-39-tobogan-smrti-39-kod-djece-kad-bi-im-se-nudile-ove-namirnice-doslo-bi-do-ogromne-promjene-u-ponasanju-a-tri-vrste-hrane-bih-odmah-izbacila-savjetuje-nutricionistica-628176?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 381683 [name] => prehrana [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => prehrana [link] => /tag/prehrana ) [1] => stdClass Object ( [id] => 370764 [name] => zdrava hrana [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => zdrava-hrana [link] => /tag/zdrava-hrana ) [2] => stdClass Object ( [id] => 394545 [name] => Anita Šupe [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => anita-supe [link] => /tag/anita-supe ) [3] => stdClass Object ( [id] => 412089 [name] => masti [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => masti [link] => /tag/masti ) [4] => stdClass Object ( [id] => 416076 [name] => djeca [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => djeca [link] => /tag/djeca ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Mnoge bolesti [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Kako spriječiti 'tobogan smrti' kod djece? 'Kad bi im se nudile ove namirnice, došlo bi do ogromne promjene u ponašanju, a tri vrste hrane bih odmah izbacila!', savjetuje nutricionistica [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-20-07-42-15-39370 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/15/anita_foto1.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => anita_foto1 [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2019/10/15/anita_foto1.jpg [title] => anita_foto1 ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Ovih dana u Slobodnoj Dalmaciji mogli smo pročitati kako još nekoliko splitskih osnovnih škola osigurava kuhani ručak za učenike s produženim boravkom u školi, što je jako dobra vijest za zaposlene roditelje. Niti malo nevažna za život jedne obitelji.

No, na osnovi ovakvog primjera ne bi se smjelo naprečac zaključiti da je prehrana najmlađih dok borave u institucijama, u vrtićima i školama dobra, zdrava i kvalitetna jer – sasvim obrnuto – mnogo stvari još tu ne štima. Pogotovo kad je riječ o doručku, marendi, prvom obroku koji se mališanima ponudi s početkom dana.

Peciva i pekarski proizvodi koje ravnatelji ugovore s dobavljačima najčešća su hrana koju djeca dobivaju dok borave izvan roditeljskog doma, a čak i kada neke škole dobivaju pakete besplatnog voća – zahvaljujući projektima europskih fondova koji promoviraju zdraviju prehranu – nitko se ne pobrine da učenik stvarno i pojede taj mali vitaminski obrok.

“Često s jabukama i narančama pod odmorom igraju na nogomet”, ispričao nam je, primjerice, čitatelj iz susjedstva jedne kaštelanske škole.

Upravo zbog podizanja svijesti u društvu o tome da su potrebne promjene da bi nam djeca izrasla u zdrave dječake i djevojčice, učiteljica Dragana Pavičić i Klub učenja Education Lab Split organizirali su konferenciju “Prehrana djece”, koja je roditeljima, tetama, pedijatrima, učiteljima i učiteljicama ponudila niz predavanja, okrugli stol i radionicu o tome koja je veza između hrane i zdravlja, ali i što konkretno napraviti, odnosno koje je pomake moguće napraviti uz sasvim malo angažmana.

Jedan od predavača bila je i šibenska nutricionistica i blogerica Anita Šupe, koja je u javnosti poznata po svom zalaganju da se u svakodnevnoj prehrani moramo vratiti našoj tradicionalnoj, domaćoj spizi, kao i svinjskoj masti i panceti. Što preporučuje u prehrani djece, koji su zdravstveni problemi uočljivi kod najmlađih izloženih “brzoj” hrani, kao i o tome što se vrlo brzo može promijeniti i u vrtićima i školama, kao i kod kuće, razgovaramo za naše novine.

Kako ste kao majka dva dječaka, od šesnaest i jedanaest godina, uspjeli u svom naumu?

- Bilo je lako dok su mi djeca bila bila mala jer sam kao roditelj kontrolirala što jedu. Moj stariji sin je prvi put probao Coca-Colu kad je imao osam godina, na jednom rođendanu. Slatkiša su prvih godina bili pošteđeni i dobili su dobru osnovu u onih prvih tisuću dana, u one prve važne tri godine života u djetetovoj prehrani. To sam uspjela, a poslije sam nastojala da dobro jedu kod kuće: klasičnu kuhanu spizu i zdrave slastice od dobrih sastojaka.

Međutim, kad djeca malo odrastu, dobiju svoj džeparac za marendu, vršnjaci preuzimaju ulogu odgajatelja. Onda više nema veze što je mama rekla, neće više ponijeti marendu od kuće, nego će, kao i drugi, kupiti krafne, kroasane i čips, smoki, gluposti.

To više ne možete kontrolirati, a i ne treba ih izolirati od dostupne im hrane i pića, bilo bi možda kontraproduktivno. Ono što im branite može im baš biti najinteresantnije.

Stoga, slatkiši i slične gluposti se jedu na rođendanima, neće im se ništa dogoditi, ali je bitna baza kući, da dobro jedu, to je bitno. Žongliram, svaki dan.

Kako ocjenjujete ono što mališani i učenici jedu u vrtićima i školama?

- Doručak je svuda loš! Djeca dobivaju bijeli kruh s linoladom i nutelom, marmeladom, a uz to dobiju napitke, čaj, bijelu kavu ili kakao, s jako puno šećera unutra. To je vrlo loše, započeti dan s toliko puno šećera je loše bez dobrih masti i proteina. Doručak bi trebalo mijenjati, obavezno. Zašto se ne mogu djeci davati jaja “u meko”, kajganu, pa nek bude i taj loši kruh? Malo pancete umjesto onih groznih parizera, pašteta, namaza, gadarija koje su pune aditiva, a nemaju nutrijenata?

Ili samo maslac namazan na kruh? Ogromna bi razlika bila u ponašanju te djece ujutro, tete u vrtićima osjetile bi kako su djeca mirnija, fokusiranija na igru, smirena, zadovoljna. Za razliku od djece koja počnu dan sa šećerom - oni su prvo hiperaktivni, a nakon sat-dva cendravi, pa im treba užina, a onda opet dobivaju neka peciva, štrudele, krafne...

To je, zapravo, mučenje te djece čiji se mozak razvija, da oni pola dana provode na šećerima, a onda tek za ručak dobiju nešto hranjivo. Ipak, ručkovi budu kuhani, ima mesa, variva, povrća, to je O.K., onoliko koliko se može napraviti za djecu u školskim ustanovama.

S malim promjenama dobili bi puno?

- Promjene su tu moguće, samo kad bi oni koji osmišljavaju prehranu napokon shvatili da treba skinuti famu s masti, da one nisu štetne nego su jako potrebne djeci za rast i razvoj mozga. Kad bi se barem ujutro djeci nudilo jaja pripremljena na masti, bila bi ogromna razlika. Djeca ne bi žudila za šećerima, ne bi bila nervozna, nemirna... Poslije, kad dođu kući, trebaju jedan-dva nutritivno bogata obroka, a ne i tamo nastaviti s pekarom, tjesteninom, krumpirićima, nema u tome ništa zdravo.

Vi ste poznati po svojoj izjavi da su nam “ukrali masti” u prehrani.

- Ukrali su nam je kad je krenula jedna pogrešna propaganda protiv masti i kolesterola, kad su nam ukinuli svinjsku mast i domaći maslac, a dali nam margarin i industrijska ulja. A zadnjih deset godina je već znanost potvrdila da je to bilo jako loše.

Da još jednom ponovimo, što šećer radi organizmu?

- Mi to zovemo glukozno-inzulinski tobogan, a Amerikanci “tobogan smrti”. Taj nagli skok, pa nagli pad šećera pod utjecajem inzulina kada djeca dobiju kroz hranu navalu superbrzih šećera. Šećer iz peciva i pekarnice, koji se brzo apsorbira iz probavnog sustava u krvotok, a nema zdravih masti i proteina da uspore apsorpciju. Djeca su najprije hiperaktivna, a onda u hipoglikemiji, umorna, ne mogu se koncentrirati, plaču, cendrava su. Jer nikako ne dobivaju hranu za mozak.

Uz modernu, osiromašenu prehranu, vežu se mnoge bolesti kod djece.

- Imamo epidemiju bolesti koje nisu postojale ili su bile vrlo rijetke prije pedeset godina kod najmlađih: razne vrste alergija, astmu, atopijski dermatitis, dijabetes, pretilost, autoimune i crijevne bolesti, što je dosta povezano s modernim načinom prehrane koji je prepun šećera i rafiniranih ugljkohidrata, loših masti, industrijskih ulja i margarina, kemijskih aditiva, a nutritivno je siromašan. Ta hrana slabi imunitet kod djece, uništava im crijevnu floru, guši im detoksikacijski sustav. To je jedan disbalans, na vagi je više lošega, a nedostaje dobroga. Svaka sljedeća generacija je sve osjetljivija. Promjenom prehrane može se puno toga ispraviti.

U moru internetskih informacija lako se izgubiti. Što biste preporučili roditeljima da izbace, a što da uvedu u prehranu djece?

- Ako bih izdvojila ono što bi stvarno hitno trebali izbaciti iz prehrane, to je, prvo, šećer, drugo, pšenično brašno, treće, industrijska ulja, margarin, to su tri najgore stvari. Što nije tako jednostavno, jer one se nalaze u svemu. Ali, ako bi izbacili prerađevine, pekarnicu, te silne kekse, grisine, štapiće, hranu u kutijama i pakiranjima, jednim udarcem bi se riješili sve tri.

Znači, vratiti se onoj prehrani koju smo imali u “predkapitalističkom” dobu?

- Točno, onda kad je hrana bila prirodna, kad je dolazila do nas u svom izvornom obliku, bila cjelovita i bez popisa sastojaka. Danas što god uzmete u ruku, ima popis od petnaest sastojaka, a na prvom mjestu je glukozni šećer te šećer pod raznim imenima, pa hidrogenizirane biljne masti. To je užas, to treba izbaciti i vratiti se hrani koja ne mora biti komplicirana. Ne mora biti svaki dan drukčiji doručak! Zobena kašica, primjerice, može se obogatiti žumanjcem i žlicom maslaca, pa žličicom kakaa i bananom, da djeca dobiju hranjiv obrok.

Malo više pažnje treba tome posvetiti, ne može hrana biti jeftina i brza, a da mi budemo zdravi. Ne ide jedno s drugim! Pritom, ne možemo reći da ćemo jesti pšenicu “jer su je i naše babe jele”, jer te pšenice više nema. Ako bismo je mogli nabaviti, onda da.

Što treba uvesti na jelovnik da bi djeca bila zdrava?

- Visoko kvalitetne proteine iz mesa, jaja, ribe, ne bojati se masti životinjskog porijekla, domaće svinjske masti, jer to je loša i pogrešna propaganda zadnjih desetljeća, gdje smo sudjelovali kao pokusni kunići. Maslinovo ulje, panceta, avokado, orašasti plodovi, sve je to hrana s dobrim masnoćama. Naravno, puno povrća, što više zelenja – onaj klasični trokut riža-krumpir-tjestenina malo prepolovit' i dodati na tanjur kupusa, špinata, blitve, tikvica, svega s pijace. Učiti djecu da jedu povrće. U kontekstu zdravlja crijeva, tri dobre namirnice koje možemo uvesti su: prirodni kefir - ali ne kupovni, kiseli kupus, te juha od kostiju.

Sve se svodi, dakle, na ono kako se nekad jelo, a ne treba padati na nove supernamirnice koje su došle s druge strane planeta. Kao zamjena za pšenicu, svaka druga žitarica je bolja od nje, za zdravu djecu. Kruh od bilo čega je bolji od pšeničnog. Raženi, pirov, ječmeni, zobeni, heljdin, ali ga moramo sami raditi kod kuće ako ga nema za kupiti.

Lokalna hrana i sezonska, ono što je na tržnici?

- Točno! Nama priroda osigurava sve potrebne nutrijente ovdje gdje živimo. Ne trebaju nam jagode usred zime, nego ono što priroda daje u sezoni.

Mnogi će reći da je ovakva nabava kompliciranija, treba naći mjesto gdje kupiti dobre namirnice, a ne obavljati spizu u najbližoj samoposluzi.

- Hrana treba biti ponovno prioritet, kako je oduvijek bilo, stotinama tisuća godina - kako nabaviti hranu je bilo najvažnije. Ali, mi živimo komodno, vrijeme ulažemo u druge stvari, onda bismo htjeli tu hranu pripremiti na brzinu, pritom da ne bude skupa. A to ne može, jer ne možemo tako biti zdravi i da nam djeca rastu zdrava. Što ne znači da moramo tri, četiri sata dnevno nakuhavati, ali organizirati se, nabaviti dobro, malo život preorganizirati, to se može.

Na predavanju ste rekli da ovisnost o šećeru priprema djecu za svaku drugu ovisnost, tako da roditelji nesvjesno pomažu djeci da postanu ovisnici.

- Šećer je, znanstveno je dokazano, ovisnost, isto kao i droga. Nisu svi ovisni, ali oni koji se “zakače” razviju isti mehanizam u centrima mozga za nagrađivanje ili utjehu, on djeluje isto kao i kokain. Roditelji daju djeci kao nagradu ili za utjehu nešto slatko, pa te obrasce ponašanja i emocionalno jedenje ponavljamo cijeli život. Kad djeci dajemo šećer, navikavamo ih da im mozak stalno mora dobiti neki stimulans i ta djeca se u adolescenciji “zakače” za alkohol ili cigarete. Kad imaš ovisnički mozak, možeš razviti bilo koju ovisnost. A svi smo se mi navikli na šećer u djetinjstvu, malo tko u odrasloj dobi.

Koje knjige biste preporučili roditeljima kao korisne za ovu temu?

- “Velika knjiga o prehrani i njezi djece” američkih autora, jako dobra knjiga koju smo preveli na hrvatski jezik, izdavač “Tragom”, “GAPS Crijevno psihološki sindrom” dr. Natashe Campbell-McBride, moja “Istine i laži o hrani”... Ljudi bi se morali educirati da povežu utjecaj hrane na zdravlje, jer, puno se priča o hrani, ali kao da ljudima nije još “kliknulo” da roditelj svojom ponudom gradi djetetu zdravlje ili bolest. Dok je malo, zašto mu daješ kroasan ili gumene bombone? Daj mu voće, pripremi kući pecivo ili kruh jer dok su mali ne znaju što ima za kupiti u dućanu.

 

Recepti za kolače bez šećera
Typeoneprincess.com blog je Varaždinke Mirte Kujundžić koja ga je, u suradnji s još jednom mamom, pokrenula nakon što su im djeca oboljela od dijabetesa tipa 1. Blog je pun konkretnih savjeta i recepata za sve koji trebaju pomoć oko prehrane osobe sa takvim oboljenjem, a recepti su napisani sa svim potrebnim oznakama o količini kalorija, ugljikohidrata, masti... Recepti za kolače su iznimno raznovrsni i zanimljivi!

GRANOLA PRUTIĆI BEZ SLADILA
Sastojci
100 g ribanog kokosa
50 g oraha
50 g sjemenki suncokreta
1/2 žličice soli
4 velike žlice maslaca od kikirikija
3 velike žlice maslaca
1/2 žličice vanilije u prahu
50 g suhih brusnica, smokava, grožđica po želji
30 g čokolade, 1 g maslaca po želji preliti preko ohlađene smjese


Postupak
Bademe, orahe, sjemenke suncokreta i ljuspice kokosa staviti u mikser i usitniti.
Otopiti maslac i maslac od kikirikija te dodati smjesi usitnjenih orašida s kokosom.
Dodati malo soli i vaniliju u prahu.
Sve dobro promiješati, utisnuti u masni papir u tepsiju, dobro poravnati i staviti ohladiti u hladnjaku oko jedan sat.
Kada je smjesa ohlađena, narezati je tankim nožem, najbolje kolutom za rezanje pizze.

 

ZLEVKA
Sastojci

100 g ricotta ili ABC sira
50 g bademova brašna
4 jaja
50 g kokos pahuljica
80 g maslaca sobne temperature
2 žličice eritrita za sladilo
žličica praška za pecivo
NAMAZ
1 žlica masla
1 žlica sira
1 žličica eritrita

Postupak
Biskvit
Odvojiti žumanjke od bjelanjaka. Žumanjke zamutiti i dodati im bademovo brašno i eritrit.
Umiješati maslac sobne temperature s krem sirom da nema grudica te dodati prvoj smjesi sa žumanjcima. Sve skupa dobro izmiješati i dodati ribani kokos (kokos ljuspice, ono što smo prije svi zvali kokos brašno, ne pravo kokos brašno).
Posebno umiješati bjelanjke u snijeg te ih pažljivo dodati u glavnu smjesu. Smjesu izliti u tepsiju na masni papir i peći na 170 stupnjeva 15 do 20 minuta, dok ne dobije zlatnu boju.
Premaz
Dok se biskvit peče, otopiti zajedno maslac i krem sir te sve dobro izmiješati da se sjedini.
Kada je biskvit pečen, premazati ga tankim slojem maslaca i krem sira te posipati s jednom žlicom eritrita. Kada se ohladi narezati na kocke, od ove smjese dobije se petnaest kocki biskvita.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
anita_foto1
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zdravlje/kako-sprijeciti-39-tobogan-smrti-39-kod-djece-kad-bi-im-se-nudile-ove-namirnice-doslo-bi-do-ogromne-promjene-u-ponasanju-a-tri-vrste-hrane-bih-odmah-izbacila-savjetuje-nutricionistica-628176 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=a4c4e65f4768e5230a41ed26290c2a1a0acf999a [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Kako+sprije%C4%8Diti+%26%23039%3Btobogan+smrti%26%23039%3B+kod+djece%3F+%26%23039%3BKad+bi+im+se+nudile+ove+namirnice%2C+do%C5%A1lo+bi+do+ogromne+promjene+u+pona%C5%A1anju%2C+a+tri+vrste+hrane+bih+odmah+izbacila%21%26%23039%3B%2C+savjetuje+nutricionistica&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fkako-sprijeciti-39-tobogan-smrti-39-kod-djece-kad-bi-im-se-nudile-ove-namirnice-doslo-bi-do-ogromne-promjene-u-ponasanju-a-tri-vrste-hrane-bih-odmah-izbacila-savjetuje-nutricionistica-628176 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fkako-sprijeciti-39-tobogan-smrti-39-kod-djece-kad-bi-im-se-nudile-ove-namirnice-doslo-bi-do-ogromne-promjene-u-ponasanju-a-tri-vrste-hrane-bih-odmah-izbacila-savjetuje-nutricionistica-628176 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Mnoge bolesti [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
ZdravljeMnoge bolesti

Kako spriječiti 'tobogan smrti' kod djece? 'Kad bi im se nudile ove namirnice, došlo bi do ogromne promjene u ponašanju, a tri vrste hrane bih odmah izbacila!', savjetuje nutricionistica

Piše Jasenka Leskur
16. listopada 2019. - 10:15
anita_foto1

Ovih dana u Slobodnoj Dalmaciji mogli smo pročitati kako još nekoliko splitskih osnovnih škola osigurava kuhani ručak za učenike s produženim boravkom u školi, što je jako dobra vijest za zaposlene roditelje. Niti malo nevažna za život jedne obitelji.

No, na osnovi ovakvog primjera ne bi se smjelo naprečac zaključiti da je prehrana najmlađih dok borave u institucijama, u vrtićima i školama dobra, zdrava i kvalitetna jer – sasvim obrnuto – mnogo stvari još tu ne štima. Pogotovo kad je riječ o doručku, marendi, prvom obroku koji se mališanima ponudi s početkom dana.

Peciva i pekarski proizvodi koje ravnatelji ugovore s dobavljačima najčešća su hrana koju djeca dobivaju dok borave izvan roditeljskog doma, a čak i kada neke škole dobivaju pakete besplatnog voća – zahvalju...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. svibanj 2024 09:42