Amerikanac Gary Burrell i Tajvanac Min H. Kao u Kansasu su 1989. osnovali kompaniju ProNav i taj bi povijesni podatak malo kome zvučao poznato da tvrtka poslije nije nazvana po kombinaciji njihovih imena – Garmin. Nakon 30 godina taj je Garmin stigao do milijardu dolara godišnjeg prometa, izravno zapošljava 14 tisuća ljudi i najbolji je primjer globalnog tehnološkog giganta.
Kao i Apple Stevea Jobsa, tijekom godina prilagođavao se trendovima i uspješno otvarao nove tržišne niše – prvih godina sinonim za planinarski, nautički i avio GPS, poslije cestovnu navigaciju, a u posljednje vrijeme modni i sportski dodatak – Garmin je utjecao na živote mnogih ljudi širom svijeta, pa tako i kod nas.
Povijest Garmina u Hrvatskoj počinje s tvrtkom Navigo sistem Nevena Čolića, domaćega pionira digitalne kartografije. Prije 20 godina on je u halama Velesajma predstavljao Garminovu paletu proizvoda, što se lijepo vidi na priloženoj arhivskoj fotografiji.
Uz uspješnu distribuciju i promociju proizvoda, Amerikanci su prepoznali i dugogodišnji rad njegova geodetskog i razvojnog tima, te su 2013. otkupili kompaniju i preimenovali je u Garmin Hrvatska. Zagrebačka ekipa od 17 ljudi, s Čolićem na čelu, nastavila je raditi i prilagođavati se novim tržišnim izazovima.
– Zadržali smo DNK startupa i iste ljude, od kojih su neki u tvrtki već 18, 19 godina, na što sam posebno ponosan. Smatram to dobrim principom rada jer smo familija i dobro se slažemo. Funkcioniramo neovisno, još uvijek radimo kartografiju i mogu reći da nam korporacija nije preuzela duh. Mene je uvijek zanimalo što znači život u svjetskoj korporaciji, te i dalje učim svaki dan. Neke stvari koje smo prije imali sada više nemamo, ali imamo više informacija, financije su stabilnije, poslujemo s manje rizika, pravila korporacije su dobra, ljudi se uče i napreduju.
– Kako je to bilo prije 20 godina?
– Mogu reći da smo mi bili pioniri u Istočnoj Europi. Već 2001. godine radili smo cestovne i topografske karte za prostor bivše Jugoslavije. U tvrtki nas je bilo petero i studenti su s GPS-om na krovu automobila, poput danas Googlea, markirali ceste, prometne znakove, ograničenja, križanja i te smo podatke prodavali. Na osnovi tragova izrađivali smo karte.
Kompanije TeleAtlas (danas TomTom) i Navteq (danas Here), u vlasništvu Mercedesa, BMW-a i Audija, ugrađivale su te podatke u automobilske navigacijske sustave, pa možemo reći da su karte naših krajeva dobre i radi našega rada.
– Koliko će na točnost utjecati uvođenje 5G mreže?
– Mi nismo ovisni o 5G tehnologiji. Kad je američki predsjednik Bill Clinton 1. svibnja 2000. ukinuo namjernu grešku zvanu Selective Avialability, mogli smo pozicionirati automobil na točnoj strani ceste. To je bila revolucija. GPS mreža u vlasništvu je SAD-a iako je prebačena iz vojne u civilnu nadležnost.
Budući da današnji GNSS (Global Navigation Satellite Systems) uređaji koriste signale svih mreža satelita istovremeno (GPS, GLONASS, Galileo...), tehnički ih je pogrešno nazivati samo GPS uređajima, premda je taj izraz udomaćen.
– Sada sva ta tehnologija stane u ručni sat?
– Kad su pametni mobiteli preuzeli tržište uređaja za cestovnu navigaciju, Garmin je puno uložio u razvoj GPS satova i oni sad donose čak 60 posto prihoda. Dizajn, proizvodnja i marketing su unutar kompanije i imamo svoje tvornice u Tajvanu. Globalno se borimo sa Samsungom i Appleom, s tom razlikom što smo mi krenuli iz sporta prema modi, a oni obrnuto.
Mi smo satove opremili softverom i senzorima pa ga sportaši koriste kao koristan alat. U ponudi je 120 modela u rasponu cijena od 150 do 2500 eura, što je već statusni simbol među sportašima i rekreativcima.
– Koje funkcije vi koristite?
– Mi smo u tvrtki počeli trčati da bismo shvatili način funkcioniranja satova. Šokirao sam se prvih dana kad sam vidio da prelazim samo tisuću koraka, udaljenost od auta do tvrtke i natrag. Onda sam se prisilio raditi ih više. Danas koristim aplikaciju Garmin Coach koji vas tjera da radite po planu do cilja, te trenutno mogu istrčati 10 kilometara.
– Što nam donosi budućnost navigacije?
– Ovisno o kojem segmentu navigacije govorimo, no kod nautike možemo očekivati glasovnu komunikaciju s uređajem, još bolju komunikaciju uređaja s motorom, mnoge novosti u području ribolova kao i autonomnu plovidbu. Kod vožnje cestom to je ipak malo lakše jer imate vektor kretanja.
Iduća velika stvar u navigaciji je korištenje dvije frekvencije GPS-a. Uključivanjem drugoga frekvencijskoga vala imat ćemo točnost od jednoga metra u ručnim uređajima, a vrlo skoro i u satovima.