‘A DI SE TI SIDRIŠ‘Vežu se za borove i sidre u poljima posidonije: kako se nositi s nautičarima na Šćedru?

Otok Šćedro prostire se uz južnu obalu Hvara, dugačak je šest i pol kilometara i širok kilometar i pol, površine od svega 8,4 km. Ima predivne plaže i čisto more, krase ga mir, tišina i aromatični mirisi mediteranskog bilja. A ono što ovaj značajni krajobraz čini toliko posebnim i privlačnim je neobično razvedena obala – iz zraka izgleda poput oblaka kakvog smo znali crtati kao djeca. Upravo ta karakteristika svake sezone privlači brojne nautičare.

Šćedro inače na staroslavenskom znači „milostiv“, „milosrdan“ jer su nekad moreplovci u njegovim lukama, na sjevernoj strani otoka, nalazili zaštitu za vrijeme oluja i jakih vjetrova, a mnogi će se nautičari iz istog razloga u nekoj od njegovih brojnih uvala skloniti i danas.

Međutim, da bi otok Šćedro ostao mirna oaza prepuna prirodnih ljepota u kojima svatko tko ga posjeti može pronaći zaklon i mir, važno je da nautičari prakticiraju održive prakse na moru, što uključuje, između ostaloga, izbjegavanje sidrenja u posidoniju. A di se sidre nautičari koji pristaju uz obalu Šćedra, odlučili smo istražiti s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“.

Akcija informiranja na Šćedru

U sklopu provedbe Interreg projekta EFFICIENTN2K, Sunce i JU „More i krš“ organizirali su 21. kolovoza akciju informiranja na Šćedru koji pripada području ekološke mreže Šćedro – podmorje. Izuzev Sunca i JU „More i krš“, u akciji su sudjelovali i Lučka kapetanija Split – Lučka ispostava Hvar, Prijatelji Šćedra d.o.o. i Splitsko-dalmatinska županija (Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet).

– Ideja projekta podizanje je kapaciteta u nadzoru i efikasnom provođenju zaštitite u zaštićenim područjima, s time da je naglasak na Natura 2000 područjima. Mi smo u sklopu ovog projekta radili analize ne bi li otkrili koji su najčešći pritisci na ta područja te smo, osim otpada iz mora, kao najveće pritiske identificirali sidrenje, ispuštanje otpadnih voda i ribarstvo. – objasnila je Vida Zrnčić, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštite prirode u Suncu, koja je tog dana o problematici sidrenja razgovarala s gotovo 20 nautičara.

Objasnila im je da bi pri sidrenju trebali izbjegavati sidrenje u livade posidonije kada je to god moguće. Također treba izvlačiti sidro na način da se smanji negativni utjecaj na morska staništa i vrste te da se ne ruje po dnu jer se tako uništava posidonija. Osim toga, s obzirom na to da je prisutna samo u Sredozemnom moru i raste tek jedan centimetar godišnje, što je čini izuzetno osjetljivom i ugroženom, morska cvjetnica je zakonom zaštićena u Hrvatskoj.

– Uloga livada posidonije u održavanju ravnoteže morskog okoliša je nemjerljiva te je zbog toga uvrštena u prioritetna staništa u okviru europske ekološke mreže Natura 2000. – opetovano je isticala Vida nautičarima na koje smo nailazili u našoj akciji.

Nautičare bi trebalo redovito informirati i upozoravati

Kako bi što bolje zapamtili ove važne informacije, podijelili smo im informacijske letke i vodonepropusne torbe s natpisom „I’m a posidonia keeper“.

– Nautičari na koje smo naišli unutar nautičkog sidrišta otoka Šćedra uglavnom su bili privezani na uređeni sustav plutača. Pojasnili smo im da ekološki trajni sustavi sidrenja štite posidoniju od brodskog sidra koje ju devastira. Također, pojasnili smo im važnu ulogu tog staništa za druge biljne i životinjske vrste. Gosti iz Italije i Španjolske poznaju posidoniju jer u njihovim država postoje jake kampanje o njezinom očuvanju.

Nažalost, na nautičkom sidrištu smo naišli i na one koji sidre brodskim sidrom. Tu je intervenirala kapetanija koja je upozorila nautičare da je zabranjeno sidriti na 150 metara udaljenosti od sidrišta prema pučini, unutar njega te prema obali. Svi su pozitivno reagirali i pomaknuli se – istaknula je Jelena Kurtović Mrčelić iz JU „More i krš“ koja već ima iskustva s ovakvim tipom akcije. 

Da je sve navedeno itekako potrebno ovom području, svjesna je toga i Ana Marija Jakas, predstavnica tvrtke koncesionara (sidrište) na otoku.

– Svaki koncesionar ima Pravilnik o redu i radu na sidrištu, kojeg ovjerava Lučka kapetanija te na temelju njega može nautičare udaljiti ako zamijeti kršenje Pravilnika. Problem je što mi jedino što možemo napraviti je upozoriti, razgovarati i razglabati s nautičarem, nemamo ovlasti prisiliti ga da se udalji ako on to ne želi.

Nalazimo se pod jurisdikcijom Lučke kapetanije Split – Lučka ispostava Jelsa, koji imaju ovlasti sankcionirati prekršitelje ako se dogodi neki od prekršaja kojima mi svakodnevno svjedočimo. Nažalost, nemaju brod pa ne mogu izaći na teren, što bi značilo d smo prepušteni sami sebi. Smatram da bi se situacija znatno poboljšala kad bi kapetanija dolazila češće, u nenajavljene provjere. Brzo bi se pročulo za to i nautičari bi sigurno postali oprezniji i više bi se držali propisa i pravila, a i nama kao koncesionarima pomogli bi da očuvamo red i sigurnost u uvali gdje su naša koncesijska polja.

A kad bi sve to savršeno funkcioniralo, vjerujem da bismo mogli više energije i vremena uložiti u organizaciju aktivnosti za očuvanje prirode. Pritom bismo posebno voljeli napraviti nešto po pitanju zaštite podmorja oko otoka jer status Šćedra kao zaštićenog krajobraza obuhvaća samo kopno – rekla je Jakas.

Ključna je zajednička suradnja

S obzirom na to da je jedna od zakonskih obaveza koncesionara prikupljati otpad s plovila koja su privezana na njihov sidreni sustav, Jakas nam je pokazala „Nautical box“ – promotivnu kutiju s vrećama za odvajanje otpada koja se dijeli od 2020. godine. Izuzev toga što se to pokazalo kao odlično rješenje za odvajanje otpada, „Nautical box“ ima na sebi i QR kod koji sadrži razne korisne informacije za nautičare. Na taj način se obavlja koncesionarska dužnost i istovremeno pruža nautičarima korisne informacije.

Nažalost, kako smo mogli posvjedočiti na terenu, svijest nautičara je još uvijek niska – u suprotnome se ne bi sidrili u posidoniju, vezali za borove na obali i ispražnjavali tankove.

– Dok smo se vozili oko Šćedra, na dva mjesta primijetili smo čak i tragove otpadnih voda. One su vrlo problematične jer onečišćenje morske vode može dovesti do promjena u razinama hranjivih tvari, broju i raznovrsnosti organizama, nakupljanju organskih i anorganskih spojeva kao i promjene u hranidbenom lancu. Dapače, njihovo je ispuštanje u more zakonom kažnjivo. Ovo samo pokazuje da je još mnogo posla pred nama kako bismo osvijestili nautičare na Jadranu – rekla je Zrnčić.

Na kraju, nakon provedene akcije i provjere stanja na terenu, raspravljalo se o mogućim rješenjima za Šćedro. Kao jedno od rješenja oko kojeg su se svi složili, istaknuta je zajednička suradnja.

– Potrebno je raditi na više strana: na informiranju nautičara, na jačanju nadzora, naročito od strane kapetanije, na uređenju ekoloških nautičkih sidrišta i sličnih prihvatnih luka te postupno uvoditi potpunu zabranu sidrenja u posidoniji – objasnila je Kurtović Mrčelić.