Rani ljudski preci koji su živjeli prije 780.000 tisuća godina voljeli su dobro pečenu ribu, objavili su izraelski znanstvenici u radu za koji tvrde da je prvi dokaz o korištenju vatre za kuhanje.
Kad su točno naši preci počeli kuhati kontroverzno je pitanje među arheolozima jer je teško dokazati kad su se drevna ognjišta, osim za grijanje, počela koristiti i za pripremanje hrane.
Rođenje kulinarske umjetnosti važna je prekretnica u ljudskoj povijesti jer je pripremljenu hranu lakše žvakati i probavljati, što je uvelike pridonijelo kasnijoj ekspanziji stanovništva.
Prethodno je prvi "definitivan dokaz" o kuhanju pronađen u neandertalaca i ranih Homo sapiensa prije 170.000 godina, kaže se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Ecology and Evolution.
Taj rad, koji datum prvog kuhanja pomiče za više od 600.000 godina unatrag, rezultat je 16-godišnjeg truda njezine glavne autorice Irit Zohar, arheologinje Prirodoslovnog muzeja Steinhardt pri telavivskom sveučilištu.
Ona je u tom razdoblju katalogizirala tisuće ribljih ostataka pronađenih na arheološkom nalazištu Gesher Benot Ya‘aqov na sjeveru Izraela.
To je nalazište u blizini rijeke Jordan i nekoć je bilo jezero. Ondje je pronađeno ‘pravo blago‘ ribljih fosila koji su znanstvenicima omogućili da istraže kad su nastale prve ‘kuhinje‘.
"To je bilo poput slagalice u koju smo novim informacijama dodavali dijelove i slagali priču o ljudskoj evoluciji", rekla je Zohar.
Caklina presudan dokaz
Prvi su tragovi stigli iz područja u kojemu je pronađeno mnogo ribljih zuba, ali ne i kostiju, što je moglo ukazivati na pečenje, jer riblje kosti omekšaju i raspadnu se na temperaturama ispod 500 stupnjeva Celzijevih, ali zubi ne.
U istom su području Zohar i kolege pronašli izgorjelo kremenje i ostale dokaze da je ondje bilo ognjište.
Pošto je većina pronađenih zuba pripadala posebno velikoj vrsti šarana, to upućuje na mogućnost da su naši preci upravo tu vrstu ribe za pripremu birali zbog njezina sočnog mesa, kaže se u studiji. Neke vrste šarana dulje su od dva metra.
"Presudan dokaz" dobili su proučavanjem zubne cakline, kazala je Zohar.
Rendgenskom difrakcijskom analizom (XRD) provedenom u Prirodoslovnom muzeju u Londonu pokazalo se da je grijanje prouzročilo promjene na strukturi kristala koji čine caklinu.
Uspoređujući te nalaze s ostalim ribljim fosilima, otkrili su da su zubi bili izloženi temperaturi između 200 i 500 stupnjeva, što je taman za dobro pečenu ribu.
Jesu li naši preci pekli, roštiljali, poširali ili pirjali ribu ostaje nepoznato, ali studija ukazuje na to da su koristili neku vrstu zemljane pećnice.
Pretpostavlja se da je vatrom prvi ovladao Homo erectus prije 1,7 milijuna godina. "Ali kontrolirati vatru za grijanje ne znači da je znate kontrolirati i za kuhanje", rekla je Zohar.