SD Dojavi Slobodna Dalmacija

More2 - Featured Category

More2 - Odabir urednika Category

More2 - Nautika Category

<p>Jedrenjak <em>Giovanna Maria</em></p>

priče iz muzeja Zahvala nebu za spas u oluji: priča o jedrenjaku ‘Giovanna Maria‘ i zavjetnim slikama u Splitu Sa svih strana Bark Giovanna Maria izgrađen je 1840. godine u gradu Brăila na obali Dunava, nekih devedesetak milja od njegova ušća u Crno more. Prvi vlasnici bili su iz Prčnja u Boki kotorskoj, a tadašnja nosivost broda bila je 444 tone. Pouzdani poznati podaci o brodu vrlo su šturi i poznato je tek da je prvu rekonstrukciju imao 1847. godine, a je li tada mijenjao i vlasnike, nije poznato. U prvim godinama plovi po Mediteranu i Crnom moru i ostalo je zabilježeno da je u tom periodu više puta pristajao u luku Trst. Veliko nevrijeme Prvi zabilježeni izlazak iz Mediterana datira iz 1845. godine, kada uz obale Škotske plovi do Glasgowa. Tri godine kasnije, nakon prve rekonstrukcije, iz Havane je u Trst, nakon 58 dana plovidbe, dovezao teret najboljih karipskih proizvoda - šećera, kave, ruma i duhana. S kakvim teretom i kamo je početkom 1851. godine plovio od Gibraltara uz jugozapadnu ...

<p>Neobični putevi ‘Antuna‘ i ‘Radnika‘</p>

priče iz muzeja Neobični putevi ‘Antuna‘ i ‘Radnika‘: u Splitu se čuvaju dvije zanimljive slike ukrajinskog umjetnika Sa svih strana Arsenij Petrovič Sosnovskij rođen je 1895. godine u gradu Kisa u Ukrajini. Studij povijesti i filozofije upisao je 1912. u Kijevu, koji prekida početkom Prvog svjetskog rata i postaje njegovim sudionikom. Nakon rata emigrira u Državu SHS, kasnije Kraljevinu, prvo u Srbiju, a zatim u Crnu Goru. Tu uči slikarstvo od istaknutog marinista Alekseja Hanzena, također emigranta iz Rusije. Zarobljavanje kod Oliba Radio je kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Crnoj Gori, a od 1920. do 1930. godine priređuje izložbe u Pragu, Parizu, Bruxellesu i Zagrebu. Nakon toga se seli u Beograd gdje živi idućih dvadeset godina i nastavlja svoj produktivan rad. Jugoslaviju napušta 1950. godine, seli se nakratko u Bugarsku, zatim u Tursku, pa 1951. u Trst. U Trstu je boravio do 1954. kada se preselio u Švedsku, u jedan gradić u blizini Göteborga, gdje je i umro 1967. godine. Njegova ...

<p>Neretvanska lađa</p>

priče iz muzeja Genetska ‘majka‘ maratonske flote: u Splitu se čuva izvorna neretvanska lađa iz 1936. godine Sa svih strana Među plovilima koja se nalaze u fundusu Hrvatskog pomorskog muzeja Split stoje i dva iz doline Neretve. Manje plovilo je neretvanska trupa izrađena u Kominu sredinom 1950-ih, a veće, sada već svima poznata, neretvanska lađa. Ova iz muzeja ubraja se među najstarije lađe sačuvane u izvornom obliku. Potječe iz 1936. godine i djelo je majstora Ive Čupića iz Komina, potomka jedne od nekoliko obitelji u kojima se brodograđevna vještina prenosila naraštajima. Njihove lađe bilo su vrlo cijenjene, isto tako i one obitelji Mateljak, također iz Komina, i obitelji Glamuzina iz Rogotina. Lađe su izrađivali uglavnom u srpnju i kolovozu. Hrast i murva Dužine su im bile obično do 8 metara u vrhu, a u dnu od 3,4 do 4,1 metar. Najšira je u sredini, i to od 3,1 do 3,4 metra, visine su varirale od 0,8 do 1,5 metara, a gaz im je oko 25 cm. Pretpostavlja se da je nastala iz trupe koja ...

More2 - Ribolov Category

<p>Ova linija se još može sresti</p>

priče iz muzeja Jahta za princa i dar za Darinku: donosimo neobičan životopis motornog jedrenjaka Mosor Sa svih strana U jednoj od vitrina Hrvatskog pomorskog muzeja Split čuva se maketa motornog jedrenjaka Mosor. Maketa je prikaz broda kakav je bio u periodu od 1945. do 1949. godine dok je nosio to ime, a za svog vijeka mijenjao ga je ukupno šest puta. Ideja o gradnji ovog broda dogodila se slučajnim susretom za vrijeme večere u jednom ekskluzivnom hotelu austrijskog skijališta u Zürsu, gdje su kapetan Giuseppe Martinolić i njegova supruga Rina sjedili za istim stolom s princem Amedeom od Savoje, vojvodom od Aoste (S.A.R. Il Principe Amedeo di Savoia Duca d‘Aosta). Kapetan Giuseppe sin je poznatog brodograditelja Marka Martinolića iz Malog Lošinja i brat Nikole, koji je taj posao naslijedio. Vojvoda Amedeo bio je pripadnik najvišega talijanskog plemstva. Kasnije, za Drugog svjetskog rata, imenovan je potkraljem Talijanske Istočne Afrike. Umro je 1942. godine u britanskom zarobljeničkom ...

Učitaj više
05. rujan 2026 14:05