ZLATNA KOKAMaroević o Zapadnoj obali: Iduće sezone planiramo organizirati četverovez i onda bismo mogli razmišljati o 10 do 11 milijuna kuna prihoda

Uvodi se napokon red na splitskoj Zapadnoj obali, barem što se tiče priveza brodova i naplate korištenja tog dijela pomorskog dobra pa bi se početkom srpnja pod ravnanjem Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije startalo s gospodarenjem novoutvrđenog lučkog područja za luku otvorenu za javni promet. Pod nazivom Luka Split - Zapadna obala.

Što bi značilo, plovilima koji se žele vezati uz prekrasnu splitsku šetnicu, na par minuta hoda do Dioklecijanove palače, mogućnost legalnog spajanja na ormariće sa strujom i vodom.

Dok lokalnoj, regionalnoj i državnoj upravi regulirano upravljanje znači po trećina prihoda od koncesioniranog područja. Nekih 50.000 kuna dnevno, odnosno u sezoni i do 100.000 kuna, to jest 7 do 7,5 milijuna kuna godišnje!

Joško Šupić/Cropix

Toliko se do sada "gubilo" u prepucavanju tko će upravljati Zapadnom obalom, tko ima ingerenciju nad pomorskim dobrom, koje u kopnenom dijelu ima obuhvat od 11.599,08 metara kvadratnih, a u morskom dijelu površina akvatorija je 47.863.24 metra kvadratna.

Šest metara kopna

Naime, gradska tvrtka "Splitska obala" od 2011. godine ima koncesiju na 20 godina za upravljanje tim dijelom šetnice, gdje se nalaze tri ugostiteljska objekta, no bez obavljanja lučke djelatnosti. Koju će sada preuzeti regionalna firma.

- Odlukom Skupštine Splitsko-dalmatinske županije izuzet je iz postojeće koncesije kopneni dio od 1.425,76 metara. To je površina tik uz more, u širini 2 metara od uvale Baluni do bivšeg hotela "Ambasador", kojim ćemo mi gospodariti. Znači radi se o lučkom području koje će Lučka uprava SDŽ-a održavati, njime upravljati, štititi ga i unaprjeđivati, osigurati trajan i nesmetan pomorski promet. Sigurnu plovidbu, bez opasnosti za ljude i imovinu - kazuje nam Domagoj Maroević, ravnatelj županijske tvrtke zadužene za gospodarenje pomorskim dobrom, te precizira:

Joško Šupić/Cropix

- Ovim bazenom do sada nitko nije upravljao, bila je ugrožena plovidba budući da su se brodice i jahte stihijski privezivale, uplovljavale i isplovljavale sa Zapadne obale, bez reda.

LU SDŽ nije išla do maksimalne granice od šest metara kopnenog dijela, vodeći računa o tome kako je Grad Split bio investitor izgradnje Zapadne obale, već su uzeli obuhvat širine dva metra.

Dogodine četverovez

I na tom području osigurat će se sve potrebno za nautičare - ormarići za vodu i struju te komunalnu oprema.

- Procjena prihoda je godišnje od 7 do 7 i pol milijuna kuna, no vjerujemo kako to može doći i do 10 ili 11 milijuna kuna, ali za ovu sezonu ćemo to teško organizirati. Iduće sezone planiramo organizirati četverovez i onda bismo mogli razmišljati o tim iznosima - precizira i daljnje planove ravnatelj Maroević.

 

Joško Šupić/Cropix

Naime, nakon odluke regionalnog parlamenta, sada se čeka prioritetna suglasnost i šest ministarstava te kao zadnje i suglasnost Vlade RH, kako bi se što prije i krenulo u realizaciju zakonskog upravljanja Zapadnom obalom.

Obalom na koju se iz dana u dan vezivalo sve više i više plovila, stvarala se gužva pri isplovljavanju i uplovljavanju, bez reda i naplate. Bez sigurnosti plovidbe...