Ribarstvo može značajno doprinijeti rješavanju problema morskog otpada kroz tzv. "Fishing for Litter" praksu, odnosno sakupljanjem otpada sa morskog dna zatečenog kao prilov u mrežama tijekom koćarskog ribolova, te njegovim odlaganjem na obalu gdje se zbrinjava u postojećem sustavu gospodarenja otpadom bez naknade za ribare.
Ova je aktivnost vrlo jednostavan i isto tako vrlo učinkovit način uključivanja ribarskog sektora u smanjivanje količine otpada sa morskog dna, a vrlo se uspješno primjenjuje u nekim zapadnim zemljama EU. Stoga je za pohvaliti Ribarsku zadrugu Adria iz Tribunja čije koćarice od 2014. godine gotovo svakodnevno i vrlo aktivno prikupljaju morski otpad koji se slučajno zatekne u njihovim mrežama tijekom ribolova.
Iako količina prikupljenog morskog otpada može biti vrlo raznolika i ovisi o području ribolova, u prosjeku jedna koćarica prikupi oko 5 kilograma morskog otpada po jednom spuštanju mreže. U 15-ak dana ribolova, koliko su u prosjeku mjesečno na moru, jedna koćarica može prikupiti između 230 i 300 kilograma morskog otpada što godišnje može činiti oko 3 tone morskog otpada. Na taj su način koćarice Ribarske zadruge Adria do sada prikupile iz mora i odložile u sustav odlaganja otpada gotovo 330 tona morskog otpada koji bi inače ostao na morskom dnu i gomilao se tamo izvan ljudskog dohvata!
- Ribari Ribarske zadruge Adria su pokazali veliku spremnost za suradnju, svjesni svoje jedinstvene uloge u aktivnom uklanjanju otpada sa morskog dna. Inicijativa je odlično prihvaćene i od strane lokalne samouprave; postavljeni spremnici za odvojeno odlaganje morskog otpada, starih i odbačenih ribolovnih alata kao i za otpadna motorna ulja s brodova u ribarskoj luci u Tribunju jedni su od rijetkih na Jadranu gdje se ovakve aktivnosti uspješno odvijaju - kazali su iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji surađuju s tribunjskim ribarima.
Princip je jednostavan: ribari prikupljaju morski otpad koji se nađe u njihovim mrežama tijekom njihove uobičajene ribolovne aktivnosti, pospremaju ih u vreće za smeće, te ih odlažu u posebne spremnike za otpad u ribarskim lukama. Na taj se način sa dna uklanja morski otpad i također podiže ekološka svijest u ribarskom sektoru o zaštiti okoliša.
- Ako bi se ova inicijativa provodila na širem jadranskom području, sa morskog dna bi se mogle ukloniti značajne količine otpada, čime bi se smanjili utjecaji na okoliš i gospodarski troškovi ribarskoj industriji i drugim sektorima. Procjenjuje se da bi se na ovaj način moglo iz morskog okoliša ukloniti značajnih 10 do 20 posto morskog otpada koji u njemu godišnje završava.
Plastika je najzastupljeniji segment morskog otpada i čini između 80 i 90 posto ukupne količine otpada iz mora sakupljenog od strane ribara. Tu su i brojne plastične vrećice, ostaci folija za skupno zamatanje, plastične boce...
Podaci o prikupljenim količinama, sastavu i području prikupljanja morskog otpada unose se u bazu podataka https://vrtlac.izor.hr/ords/apopub/ razvijenu za potrebe praćenja i koordinacije provedbe mjera protiv morskog otpada koju su osmislili djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.