Posao znanstvenika uistinu je zanimljiv, posebice onih koji se bave morem i morskim organizmima. Dvadesetak znanstvenika s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, te studenata biologije mora obišli su cijeli Jadran u 26 dana kako bi uzorkovali razne vrste i dali u konačnici smjernice za ribolovnu politiku.
– Bilo je više nego uspješno. U tih 26 dana smo s brodom "Bios dva" na 80 postaja duž Jadranskog mora uzorkovali pridnena naselja gospodarski važnih vrsta organizama pridnenom povlačnom mrežom – koćom. Zadatak nam je bio opisati postojeća stanja pridnenih resursa na temelju podataka o distribuciji i demografskoj strukturi pojedinih gospodarski važnih vrsta, zatim prikupiti odgovarajuće podatke u cilju izrade modela dinamike gospodarskih vrsta, prvenstveno koeficijenta ukupne smrtnosti i novačenja, u odnosu na ribolovni intenzitet. Da jednostavnije kažemo, svi uzorci se analiziraju, a kao krajnji rezultat dajemo preporuke Upravi za ribarstvo – kazao nam je docent Igor Isajlović s IZOR-a koji je vodio istraživački tim na "Biosu".
Zaštita koćarskih naselja
Bilo je to još jedno MEDITS istraživanje (Mediterranean International Bottom Trawl Surveys). MEDITS je međunarodna ribarstveno-biološka ekspedicija utemeljena 1993. godine na inicijativu Europske komisije, s ciljem utvrđivanja stanja i kvantitativno-kvalitativnih promjena te zaštite koćarskih naselja sjeverozapadnog Mediterana i čitavog Jadranskoga mora.
Sve zemlje sudionice ovog projekta obavljaju istraživanja na isti način, a kod nas to ide preko Ministarstva poljoprivrede – Uprave ribarstva, u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
– Za ovaj program dogovorom je odabrano trideset ciljanih vrsta, "target species", poput oslića, trlja, škampa, kozica, muzgavaca te ostalih gospodarski najvažnijih vrsta riba, rakova i glavonožaca, uključujući i sve hrskavične ribe. Vrste su odabrane na temelju njihova gospodarskog i ekološkog značaja, ali isto tako i s obzirom na njihovu osjetljivost te potencijalni značaj kao bioindikatora. Uzorkovanje smo provodili istim ribolovnim alatom, dubinskom povlačnom mrežom (koćom) specijalno konstruiranom za ovu svrhu, koju u lovnom pogledu karakterizira visoki vertikalni otvor ili "usta" mreže, znatno viši od dubinskih mreža (koća) koje se koriste u gospodarskom ribolovu. Iako nam tek predstoje analize idućih mjeseci, na prvu smo odmah primijetili jednu sjajnu činjenicu, a to su pozitivni pomaci u Jabučkoj kotlini, što znači da je situacija znatno bolja nego prošlih godina, posebice se to odnosi na osliće i škampe, gospodarski najvažnije pridnene vrste, ali i za hrskavičnjače, morske pse. Primijetili smo i veće zubatce na nekim područjima i ostalu bijelu ribu koja sada ima priliku za rast – veli nam Isajlović.
Velike oscilacije u temperaturi mora
Naravno, ovo je posljedica zabrane koćarskog ribolova u dijelu Jabučke kotline oko koje je bilo jako puno suprotstavljanja brojne talijanske ribarske flote, no, srećom, zahvaljujući zabrani lova more se konačno oporavlja, a suradnja Hrvatske i Italije u pogledu zaštite mora je na visokoj razini, kaže ovaj znanstvenik.
U sklopu istraživanja su se prikupljali i hidrografski podaci, poput temperature i saliniteta, a planktonskom mrežom uzorkovali su se planktonski organizmi. Ono što se moglo odmah uočiti su velike oscilacije u temperaturi mora. Imamo još jednu sezonu punu "brzih" nevera te naglih zatopljenja, što može biti opasnost za morski svijet.
Posebice je sve to bilo zanimljivo za same studente biologije i tehnologije mora koji su na ovaj način imali sjajnu praksu i stekli dragocjena iskustva, te se i sami stavili u ulogu znanstvenika koji će sve ove podatke analizirati i proslijediti nadležnima. Kakvu će oni ribolovnu politiku donijeti, vidjet ćemo.
