Ako bi nešto trebalo biti naš "forte" u turizmu, onda su to mali i obiteljski hoteli, preciznije – njihov personal i usluga. Tu gost najbolje može osjetiti gostoljubivost domaćina i originalnost ponude, prije svega kroz hranu koja se u obiteljskim hotelima, po tradicionalnim recepturama, služi po sistemu "od polja do stola" i uz širok osmijeh domaćina.
Nije to tek uslužna industrija: u malim i obiteljskim hotelima često dobro poznaju one koji im se vraćaju, pa su spremni ponudu u svakom trenutku prilagoditi njihovim afinitetima. Zato se turisti osjećaju kao kod kuće: druže se s osobljem i vlasnicima hotela, čestitaju jedni drugima tijekom godine važne datume, pitaju za junačko zdravlje... Treba li onda isticati da je upravo ovakva vrsta turizma najbolja reklama Hrvatskoj kao destinaciji u kojoj se čovjeka još gleda u oči, i u kojoj nije i nikada neće biti sveden na brojku u eVisitoru.
Zbog tih činjenica Slobodna Dalmacija i Hanza Media već osamnaestu godinu zaredom potiču kompetitivnost među vlasnicima smještajnih objekata iz ove kategorije, koji se bore za titulu najboljeg malog i obiteljskog hotela u Hrvatskoj. Punoljetni "Adrian" je u tom smislu postao brend. Nagradu hotelijeri ističu na vidljivome mjestu jer ona ne znači samo prestiž, već je i dokaz gostima da se tu dobro radi i da regija u koju je "Adrian" te godine stigao ima odlične turističke rezultate.
Neka pobijedi najbolji
Za razliku od apartmana koji ovdje prednjače, mali i obiteljski hoteli nerijetko su otvoreni cijelu godinu. U prosjeku u njima radi dvadesetak ljudi, najčešće iz lokalne zajednice, koji tako pridonose ekonomiji sredine u kojoj žive. Malo mjesto, grad(ić) bez hotela ovakve kategorije, znak je da ta zajednica odumire, da se u nju ne dolazi poslom ili radi odmora. Zato je njihovo postojanje osobito važno u pasivnim dijelovima Hrvatske, jer dok postoji hotel u kojem možete odsjesti, noćiti i pojesti, informirati se, život će cirkulirati. Hotel je u takvim sredinama jednako važan kao pošta, ambulanta i škola, jer je jedino mjesto u kojem možete dobiti punu pansionsku uslugu, što nije slučaj s apartmanima koji su, u odnosu na male i obiteljske hotele, preplavili Hrvatsku.
Ako se tko rukama i nogama svih ovih godina bori za ceh, za boljitak struke, onda je to Šime Klarić, vlasnik hotela "Sveti Mihovil" u Trilju. Klarić je dugogodišnji predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (OMH). Svjestan važnosti ovog dijela naše turističke ponude, od samih početaka "Adriana" poticao je natjecateljski duh među hotelijerima iz branše, kako bi, u želji da se okite ovim naslovom, dodatno unaprijedili ponudu, zavrijedili pohvale kolega, javnosti i, prije i poslije svega, gostiju, jer oni su ti koji svjedoče je li "Adrian" Slobodne Dalmacije dospio u prave ruke.
Do sada se pokazalo da u izboru najboljeg malog i obiteljskog hotela na razini godine nismo griješili. Redovito su ih pratile najviše ocjene na poznatim web-platformama kao što su Booking.com, Airbnb, Expedia..., a popunjenost kapaciteta bila je maksimalna. Uostalom, stručni žiri koji čine ljudi koji su i sami dionici turizma – ne griješe; jedino su oni mjerodavni izabrati najboljega/lju – između sebe.
U Hrvatskoj je danas oko 450 malih i obiteljskih hotela. Dobar dio vlasnika angažiran je u strukovnoj udruzi koja od svog osnivanja 2004. stoji na usluzi svojim članicama i nastoji riješiti njihove goruće probleme. Primjerice, u pandemiji su se svojski trudili pomoći malim hotelijerima pregrmjeti to financijski i na svaki drugi način iznimno teško razdoblje, i u tome su uspjeli jer je većina njih nastavila s radom.
Iznajmljivač i hotelijer
Za razliku od konkurencije, kod nas smještaj u domaćinstvu, sobe i apartmani, prednjače u odnosu na male i obiteljske hotele. Cilj je OMH-a da privatni iznajmljivači s više jedinica s vremenom postanu vlasnici malih hotela, a ne da se, zbog porezne presije, odvija obrnut proces. Budu li veliki privatni iznajmljivači težili postati hotelijerima, to će značiti višestruku korist za hrvatski turizam kroz kvalitetniju i sadržajniju uslugu, veća davanja lokalnoj zajednici i državi, više radnih mjesta i, na koncu, zadovoljnije turiste.
A takav gost je, ruku na srce, zahtjevan. Ekološki osviješten. Ne možete mu podvaljivati: ako ste oglasili jelovnik s autohtonom hranom spravljenom od svježih namirnica iz podneblja u kojem hotel djeluje, to zaista mora biti tako. Sve se danas ocjenjuje i preispituje. Zato posljednjih godina Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela snažno gura projekt Eco zeleni hoteli, koji jamči ekološku samoodrživost koja se očituje kroz korištenje sunčeve energije i poslovanje koje ne uključuje opasne kemikalije. Sve više vlasnika malih i obiteljskih hotela nastoji dobiti ovaj certifikat, koji ne znači samo potvrdu da je kod njih sve eko i zeleno, već i to da su izvršili transformaciju koja im je priuštila znatne uštede.
– A kako je potražnja za tako certificiranim hotelima veća od ponude, mnogi se trude zadovoljiti visoko postavljene standarde, čije se ispunjavanje kontrolira na godišnjoj razini. Naš strateški cilj je da u dogledno vrijeme trideset posto malih i obiteljskih hotela postanu Eco zeleni hoteli, što znači da bi udovoljavali najvišim ekološkim standardima. To bi nas svrstalo u top-hotele ove kategorije na svjetskoj razini – poručuje Klarić i poziva još jednom sve vlasnike malih i obiteljskih hotela da se prijave za nagradu "Adrian". Važno je sudjelovati, a ne bi bilo naodmet i pobijediti, a je li tako?