Nakon predstavljanja nacrta uredbe o koeficijentima za obračun plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, ministar rada Marin Piletić izrazio je u ponedjeljak da će njezin učinak iznositi 880 milijuna eura. Unatoč tome, sindikati javnih službi izrazili su nezadovoljstvo predloženim mjerama.
"Ovo su razgovori koje kontinuirano vodimo sa sindikatima otkad smo rekli da krećemo u reformu plaća u državnim i javnim službama. Uključili smo ih i u samu izradu zakona, a sada smo rekli da razgovaramo po resorima i usklađujemo ono što želimo predstaviti kao konačan nacrt", izvijestio je Piletić.
Ipak, nisu svi sindikalisti nakon sastanka s ministrima bili zadovoljni.
"Neki su zadovoljni, a neki su nezadovoljni. Ne možemo očekivati da će svi biti zadovoljni, ali svima onima koji će primiti uvećanu plaću u travnju moramo poslati poruku da je Vlada reformu odlučila provesti do kraja. I u javnom i državnom sektoru te plaće rastu u prosjeku nešto više od 13 posto, i to na ime osnovice, a ne koeficijenta", ustvrdio je minstar.
Naglasio je i kako je Vlada prošle godine dva puta povećavala osnovicu, koja je u zadnjem mandatu narasla za 40 posto, dok u razdoblju od 2011. do 2015. nije rasla uopće te je realna vrijednost plaća padala. "Sada na dignutu osnovicu dižemo koeficijente. Te dvije varijable u konačnici čine plaću i ja mislim da će, bez obzira na izjave o nezadovoljstvu, ovime biti najzadovoljniji 244.000 radnika u javnom i državnom sektoru", dodao je.
Svakako, sindikatima još uvijek preostaje uvjeriti svoje članove da prihvate ponudu Vlade.
"Cijelo vrijeme razgovaramo sa sindikatima. Sada donosimo novu uredbu i mi ćemo, s obzirom da smo im poslali nove koeficijente. Konsolidirali smo oko 900 radnih mjesta i sveli ih na 400 jer smo imali velike razlike, a samim time i generirane nepravde, jer smo na istim poslovima imali različite plaće u državnom i javnom sektoru. One će jednakim koeficijentom biti poništene i za jednak rad dobit će se jednaka plaća", napomenuo je ministar.
Napomenuo je i da ga ne plaše poruke da je štrajk uvijek opcija.
"Ona se često izgovara kada sjedimo za stolom. Naravno da je sindikalno djelovanje nešto što sindikati uvijek spominju, ali mislim da smo u dosadašnjem radu Vlade postigli velike rezultate, a evidentan je i porast plaća na temelju porezne reforme", kazao je Piletić.
Na pitanje vrši li se na nezadovoljne politički utjecaj, odgovara:
"Ako ima, mi ćemo ih prepoznati, ali duboko vjerujemo da ih nema. Naravno da među sindikatima postoje aktivisti drugih političkih opcija koji će se sasvim sigurno naći u izbornoj utrci. Zaista vjerujem da velika većina sindikata radi u korist 244.000 zaposlenih, neovisno o političkim preferencijama."
Ministar se osvrnuo se i na temu stranih radnika u Hrvatskojm kao i doprinosa koji se za njih plaćaju.
"To je pitanje koje je prošlog tjedna zainteresiralo javnost, ali mi smo jasno poručili da ne treba brkati parametre. Jedan parametar koji se problematizirao je broj izdanih radnih dozvola. U prošloj godini je izdano nešto više od 170.000 radnih dozvola, ali na kraju prosinca imali smo registriranih nešto manje od 90.000 stranaca koji rade u Hrvatskoj. Dio od tih 170.000 radili su tijekom sezone i njihovi ugovori su nakon nje prestali te oni više ovdje ne rade. Broj radnih dozvola nije jednak broju osiguranika. Neki s dozvolama ne rade, a neki nakon isteka ugovora više ne rade", pojasnio je Piletić.
Za usporedbu, Osijek u svojim gradskim naseljima broji 75.916 stanovnika.
Za kraj je odgovorio na pitanje je li hrvatski mirovinski sustav pred krahom.
"Nipošto. Mirovinski sustav nije pred krahom. U 2023. godini smo izmijenili čitav niz zakona koji se tiču mirovinskog osiguranja. Povećali smo obiteljske mirovine, ukinuli smo krizni namet iz 2010. i time smo omogućili veće mirovine za skoro 100.000 umirovljenika, a posljednjim izmjenama smo omogućili da mirovine iz drugog stupa od ove godine budu veće."