Na vrhuncu sezone, s Kristjanom Staničićem, direktorom Hrvatske turističke zajednice, pretresli smo sve važne teme za našu najvažniju gospodarsku granu.
Gospodine Staničić, puno je spekulacija o tome je li sezona na tragu rekordne iz 2019. godine ili je u tom smislu podbacila. Što kažu brojke?
- Dobro ste rekli, jako je puno spekulacija i nagađanja. Međutim, mi se držimo službenih podataka, aktivno pratimo realizaciju i dinamiku turističkog prometa, u stalnom smo kontaktu s partnerima na inozemnim tržištima te činimo sve što možemo kako bi Hrvatska i ove godine ostvarila najbolji mogući turistički rezultat. Službeni podaci govore kako smo na dobrom putu u ostvarenju ciljeva jer smo od početka godine do 25. srpnja ostvarili porast u noćenjima od 5 posto u odnosu na lani, dok smo u odnosu na 2019. trenutno na 1 posto rasta.
Turizam je vrlo dinamičan sektor, ovo su žive brojke koje se mijenjaju iz dana u dan, no mi vjerujemo kako će ovo, usprkos svim izazovima, biti odlična turistička godina. Pred nama je još puno posla, cijeli kolovoz, tu je i rujan koji sve više ulazi u glavni dio sezone, a onda imamo i posezonu za koju su najave već sada vrlo dobre.
Iz cehovskih udruga koje okupljaju privatne iznajmljivače ukazuju na činjenicu da brojke iz eVisitora nisu vjerodostojne jer dio iznajmljivača ne prijavljuje goste. Misle prvenstveno na strance koji su ovdje kupili kuće za odmor, a nisu registrirani za pružanje smještaja u domaćinstvu premda im gosti stižu cijelo ljeto. Teško je reći koliko je takvih gostiju, ali navodno ih je trideset posto u odnosu na ukupnu brojku turista koji posjete Hrvatsku, i kao takvi su uredno evidentirani u eVisitoru?
- Drago mi je što ste otvorili ovo pitanje jer se ono savršeno nadovezuje na pitanje o uspješnosti sezone i službenim rezultatima. Oni su i sada za sve nas pozitivni, a kakvi bi tek bili da ne postoji siva zona iznajmljivanja?
Nažalost, riječ je o temi koja se stalno provlači kroz turistički sektor, a s obzirom na sve dionike koji uredno rade svoj posao i pritom podmiruju sve obveze, moramo težiti apsolutnoj provedbi zakona i poštovanju propisa. Bez iznimki. Uređen i stabilan sustav je jedan od osnovnih preduvjeta daljnjeg kvalitetnog upravljanja razvojem hrvatskog turizma te u tome očekujemo snažnu podršku Državnog inspektorata u čijoj je nadležnosti i Turistička inspekcija.
Kakvu turističku sezonu imaju hotelijeri, posebno vlasnici malih i obiteljskih hotela?
- U dosadašnjem dijelu godine hotelijeri bilježe vrlo visoku stopu rasta turističkog prometa te trenutno ostvaruju porast od oko 19 posto u dolascima te oko 11 posto u noćenjima u odnosu na lani. S navedenim rezultatom rast prometa koji bilježe hotelijeri osjetno je bolji od generalne stope rasta noćenja svih kapaciteta zajedno, a koja iznosi spomenutih 5 posto rasta u dosadašnjem dijelu godine u odnosu na lani.
Ako se u sustavu eVisitor sagledaju pokazatelji za skupinu hotela kapaciteta do pedeset kreveta, možemo vidjeti kako ova kategorija hotela u dosadašnjem dijelu godine bilježi stope rasta od oko 14 posto u dolascima te oko 7 posto u noćenjima u odnosu na usporedivo razdoblje 2022.
Je li u unutrašnjosti Hrvatske više turista nego lani?
- Od početka godine do 25. srpnja u kontinentalnim je županijama ostvareno preko 645 tisuća dolazaka i 1,3 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 19 posto u dolascima i 18 posto u noćenjima. Tim rezultatima moramo pridodati i rezultate grada Zagreba u kojem je u navedenom razdoblju ostvareno preko 643 tisuće dolazaka i 1,3 milijuna noćenja, što u slučaju naše metropole znači rast od 26 posto u dolascima i 18 posto u noćenjima u odnosu na lani.
Zagreb je jedna od najistaknutijih cjelogodišnjih destinacija u našoj zemlji, a kontinent generalno ostvaruje sve veću popularnost i potražnju pa samim time na tim područjima ostvarujemo i sve bolje turističke trendove. Navedeno potvrđuju i gore spomenuti rezultati koji premašuju čak i brojke iz 2019. godine, a daljnji rast i razvoj kontinentalne ponude očekujemo u budućem razdoblju u kojem ćemo Hrvatsku, sukladno smjernicama novog Strateškog marketinškog i operativnog plana za razdoblje do 2027. godine, nastojati pozicionirati kao održivu turističku destinaciju visoke vrijednosti, koja nudi širok spektar kvalitetnih autentičnih turističkih doživljaja različitim segmentima turističke potražnje pa ćemo u tom smislu sustavno i ciljano promovirati i hrvatsku kontinentalnu ponudu.
Je li iz Njemačke, koja je naše najveće emitivno tržište, došlo gostiju koliko se očekivalo? Navodno su mnogi Nijemci ove godine “preskočili” godišnji odmor u inozemstvu jer im je visoka stopa inflacije srozala životni standard?
- Njemačka je naše najvažnije emitivno tržište koje u ukupnim noćenjima Hrvatske ostvaruje udio od preko 23 posto. Nijemci su u ovoj godini do 25. srpnja u našoj zemlji ostvarili preko 10 milijuna noćenja, što je rast od 2 posto u odnosu na lani, odnosno rast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
Tržište Njemačke je u slučaju naše zemlje za sada vrlo stabilno, pratit ćemo daljnji tijek sezone vrlo aktivno te smo uvijek spremni brzo reagirati, to nas je u konačnici naučilo COVID razdoblje. Od Njemačke očekujemo kako ćemo premašiti rezultat iz 2019. godine, odnosno očekujemo ponavljanje rezultata iz 2022. godine, uz nešto drukčiju disperziju prometa s ovog tržišta s posebnim naglaskom na jačanje prometa Nijemaca u predsezoni i posezoni te na kontinentu.
Ima li istine u tome da je naša mediteranska konkurencija činjenicu da smo ušli u eurozonu iskoristila plašenjem turista napisima o enormnim poskupljenjima? Gosti iz Slovačke i Njemačke potvrdili su mi da je takvih tekstova na njihovim portalima preko svake mjere?
- Moram ovu priliku iskoristiti i apelirati na domaće medije, kada rade priče o hrvatskom turizmu, da uvaže činjenice koje se mogu potkrijepiti brojkama. Svaka vijest i priča iz naših se medija prenosi u drugim državama, a negativna vijest, nažalost, ima puno veći odjek od one pozitivne.
Takav je i slučaj s objavama u Češkoj o visokim cijenama kuglice sladoleda u Hrvatskoj, a češki su mediji tu informaciju preuzeli upravo iz naših medija koji su se raspisali o jednoj ili eventualno nekoliko lokacija gdje su kuglice sladoleda pet eura. Svi znamo da je cijena uglavnom niža bilo gdje u Hrvatskoj, ali kada u svijet ode pogrešan zaključak, onda je takvu štetu teško popraviti.
Da, nažalost, postoji čitav niz objava u inozemnim medijima o našoj zemlji i turizmu, a koje dosta često ne odgovaraju istini. Mi se trudimo iz dana u dan te objave demantirati, naši uredi predstavništava uz pomoć kolega u Zagrebu sve aktivno prate, ali što reći kada vidite objavu u Njemačkoj gdje se putnike upozorava da Hrvatska ima velikih problema s najezdom komaraca, a članak prati velika slika Dubrovnika. Dio je to “bespoštedne borbe” za zadržavanjem gostiju unutar svojih granica na koju smo već navikli. Slična situaciju imamo u Italiji, Poljskoj, Austriji...
Jesmo li preskupi kad je u pitanju smještaj u hotelima i domaćinstvu? Gdje smo u odnosu na konkurenciju?
- Rezultati koje naša zemlja bilježi posljednjih godina, čak i tijekom ovih kriznih razdoblja, govore sami za sebe, odnosno oni potvrđuju da Hrvatska nudi dobru vrijednost za novac. Nemojmo se zavaravati pa misliti da su današnji putnici slabo informirani, da ih je lako prevariti i sl.
Živimo u vremenu kada vrlo brzo dođete do bilo koje informacije iz domene putovanja ili pak savjeta i iskustva nekog drugog putnika koji je već boravio u određenoj destinaciji. Hoću reći, svi naši gosti dobro znaju zašto su odabrali Hrvatsku, a da je tome tako potvrđuju i podaci iz naše analize cijena turističkih usluga u nama konkurentnim zemljama.
Zaključili smo, odnosno uvjerili se da je Hrvatska cjenovno konkurentna, posebice u domeni privatnog smještaja koji je u slučaju naše zemlje i najbrojniji.
Luksuzni kampovi su posljednjih godina jako popularni među gostima. Je li tako i ovog ljeta?
- Kamping je jedan od najprepoznatljivijih imidž proizvoda hrvatskog turizma, koji se ističe po visokoj kvaliteti pa je samim time i riječ o vrlo traženom te odlično popunjenom smještajnom segmentu. Kampovi su u dosadašnjem dijelu godine ostvarili rast od 4 posto u noćenjima u odnosu na lani, odnosno 13 posto u odnosu na 2019. Pritom je važno napomenuti kako je riječ o smještaju koji je u Hrvatskoj još u studenome 2022. godine premašio rekordni rezultat iz 2019. To je bio odličan uspjeh i pokazatelj konkurentnosti hrvatskog kampinga, koji se oporavio od COVID krize u rekordnom roku. Mnogi su hrvatski kampovi svojom kvalitetom i više nego konkurentni kampovima na Mediteranu, što potvrđuje i analiza njemačkog autokluba ADAC, odnosno Pincampa za 2022. godinu, prema kojoj je Hrvatska zabilježila značajan pomak u kvaliteti kampova i tako zauzela visoko drugo mjesto u Europi.
Jesu li nam se vratili gosti iz dalekih zemalja: Australije, SAD-a, Južne Koreje, Japana i Kine?Je li broj letova koji povezuje našu zemlju sa spomenutim državama obnovljen u onoj mjeri kao što je to bilo prije pojave COVID-a 19?
- Na tržištu SAD-a smo uspješno zadržali, a rekao bih i dodatno učvrstili poziciju, što je posebno važno za, primjerice, Dubrovnik, Split i južne otoke. Naime, Amerikanci su u dosadašnjem dijelu godine u odnosu na lani ostvarili rast od 25 posto. U sklopu daljnjeg oporavka zračnog prometa postupno se vraćaju i gosti s dalekih istočnih tržišta, ali na njihov potpuni oporavak i povratak na pretpandemijske razine morat ćemo pričekati 2024. godinu.
U svakom slučaju, riječ je o dragocjenim gostima, posebice ako znamo da putuju tijekom cijele godine, a najviše u predsezoni i posezoni te da su gosti koji troše iznadprosječno u samoj destinaciji. Kao što sam rekao, situaciju na tržištima aktivno pratimo pa u tom smislu mogu najaviti do kraja godine veće promotivne aktivnosti na tržištima SAD-a, Kine i Čilea, dok ćemo u idućoj godini aktivnosti proširiti na Australiju i Novi Zeland zbog ogromnih potencijala.
Kako stojimo u nautičkom turizmu? Sean Lisjak, predsjednik udruženja marina pri HGK, na HRT-u je kazao da smo u svibnju i lipnju imali manje dolazaka stranih nautičara te da rezervacije za kolovoz i rujan ne idu prema očekivanjima?
- Kada govorimo o nautici i dostupnim podacima, možemo govoriti o rezultatima koje ostvarujemo u nautičkom čarteru, a koji se prate putem sustava eCrew. Prema tim podacima, u svibnju ove godine je u nautičkom čarteru ostvaren rast od 11 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima u odnosu na svibanj lani, dok smo u lipnju ostvarili nešto manje dolazaka, ali i rast od 2 posto u noćenjima.
Ako sagledavamo dosadašnji dio godine, u nautičkom smo čarteru ostvarili 1 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja nego lani. Nautika je jedan od najjačih imidž proizvoda Hrvatske, u nautičkom čarteru imamo najveću flotu i ponudu plovila na svijetu, a riječ je i o cjelogodišnjem proizvodu, zbog čega u nautici očekujemo velik broj gostiju u ostatku godine.
Svjesni smo da je ponuda privatnog smještaja u Hrvatskoj, u okviru ukupne turističke ponude, prešla mjeru i da to ugrožava same privatne iznajmljivače. Na koji ih se način, barem one veće i uspješnije među njima, može potaknuti da postanu malim i obiteljskim hotelijerima, da podižu kvalitetu svoje turističke usluge i zapošljavaju?
- Svatko tko se bavi određenim poslom ne treba bolji poticaj od želje da posao bude stabilan, dugoročan i održiv. Današnji se gosti više neće zadovoljiti samo uslugom smještaja, oni traže dodatne sadržaje, kvalitetu i dostupnost usluge, a to možete pružiti samo ako razinu poslovanja podignete na višu razinu.
Navedeno podrazumijeva i provedbu vlastitih promotivnih i marketinških aktivnosti, ciljanje tržišta, poslovnu strategiju i model. Tada ćete biti vidljiviji na tržištu, stvarat ćete lojalne goste, a samim time ćete biti i otporniji na krize. Ponavljam, puko “rentijerstvo” nije dugoročno održivo, s jedne se strane mora ulagati u promociju radi bolje vidljivosti, a s druge u dodatne sadržaje kako bi gosti dobili kvalitetu koju traže.
Jesmo li ove godine uspjeli angažirati dovoljan broj radnika u turizmu i kako ih se plaća? Generalno gledajući, jesu li zadovoljniji primanjima nego je to ranije bio slučaj u turizmu, a posebno u ugostiteljstvu? Čini se da nas je spasio uvoz radne snage iz Azije?
- Problem radne snage je globalni problem. Ne govorimo samo o nedostatku radnika u turizmu, na europskoj razini govorimo o čitavom nizu sektora u kojima fali radnika. I nas je zahvatio trend migracije radnika, u nekom smislu je to možda i neizbježno, no pritom moramo učiniti sve što možemo kako bismo najprije zadržali domaćeg radnika, a potom privukli i kvalitetne inozemne radnike.
Tko je boravio u inozemstvu u zadnje vrijeme, mogao je vidjeti da u europskim destinacijama dominiraju inozemni radnici s naglaskom na radnike iz dalekih zemalja. Kod nas je situacija, složit ćete se, još uvijek na zadovoljavajućoj razini, zadržali smo kvalitetu, a naši gosti vrlo često ističu visok stupanj zadovoljstva ljubaznošću i profesionalnošću naših turističkih djelatnika.
Vjerujem kako će sektor, uz podršku Vlade RH, koja je i tijekom pandemije odigrala iznimno važnu ulogu u zadržavanju radnika i likvidnosti brojnih poduzeća, iznaći najbolja rješenja, kako za hrvatski turizam s jedne strane, tako i za radnike s druge strane jer bez njih nema ni hrvatskog turizma.