PRIPREMA ZA BERBU
Ove jeseni berba maslina započela je već početkom listopada. Ipak, glavnina berbe obavit će se tijekom studenog. Suša i visoke temperature tijekom ljeta te obilat urod odgodili su zrenje maslina. Čovjek bere masline više od pet tisuća godina, ali još nije proniknuo u tajnu njezina dozrijevanja. Optimalno je vrijeme za berbu kad plodovi počnu mijenjati boju, a prije početka berbe treba obaviti potrebne pripreme.
Berba maslina brža je ako se ispod stabala razastre mreža te se obrani plodovi skupljaju u nju. Da bi se mrežu moglo brzo i bez smetnji postaviti pod stablo na kojem se beru masline, tlo pod njim mora biti očišćeno.
Uklanjanje ostataka suhe trave i ostale ljetne vegetacije najjednostavnije je obaviti ručnom kosilicom ili trimerom. Pokošeni i usitnjeni ostaci korova ne smetaju pri berbi, a tijekom zime razgrađuju se u humus i poboljšavaju kvalitetu tla.
Potrebno je pregledati cerade i mreže za berbu, pripremiti sanduke za ubrani plod i dogovoriti s uljarom vrijeme prerade, te pripremiti kante za ulje. Većina uljara obavlja prijevoz od kuće do mjesta prerade pa je taj posao lako rješiv.
Treba s prijateljima i rodbinom dogovoriti druženje u masliniku, a usput obaviti berbu. Osim toga, potrebno je osigurati hranu i prijevoz.
BERBA MASLINA
Većina maslinara berbu obavlja ručno, ali sve su više u uporabi tresači različitih izvedbi. Bez obzira na to kako se berba obavlja, treba paziti na to da se plodovi ne oštete, jer oštećeni plodovi brzo gnjiju i daju ulje niže kakvoće. Za dobivanje ulja visoke kakvoće najbolje je da plodovi ne padaju na tlo. Zbog toga je dobro plodove s grana direktno brati u košare ili da padaju na plastične mreže koje se prostru ispod krošnje.
Za ubrzavanje i veću učinkovitosti ručne berbe upotrebljavaju se odgovarajući češljevi kojima se plodovi maslina skidaju s grana.
U suvremenim nasadima maslina koriste se strojevi za mehaniziranu berbu. Ovisno o površini maslinika i uzgojnom obliku, današnje tržište nudi različite modele strojeva za berbu maslina. U manjim maslinicima, kakvih je kod nas najviše, koriste se strojevi koji češljevima "brste" plodove maslina. Plodovi padaju na cerade rasprostrte ispod krošnje.
Za mehaniziranu berbu potrebni su odgovarajući uvjeti: uzgojni oblik, pravilna rezidba, visina stabla, stupanj zrelosti ploda i prilagodba terena za primjenu stroja.
Ubrane masline treba očistiti od otpalog lišća, grančica i drugih nečistoća, te ih pakirati u plastične "gajbe" s rupičastim stijenkama ili u drugu odgovarajuću ambalažu. Nikako u mrežaste vreće, jer one oštećuju ubrane plodove.
SKLADIŠTENJE PLODOVA OD BERBE DO PRERADE
Kako u većini slučajeva nije moguće ubrane plodove preraditi odmah, potrebno ih je kratko vrijeme uskladištiti. Plod masline je živi organizam koji i nakon berbe nastavlja s biokemijskim aktivnostima. Tako već četvrti dan nakon berbe plodovi počinju s fermentacijom, a šesti dan na ubrane se plodove koji nisu pravilno uskladišteni naseljavaju gljivice plijesni. Čuvanje plodova moguće je u prozračnim prostorijama u plastičnim ili drvenim sanducima s otvorima sa strane kako bi se omogućila cirkulacija zraka. Sloj maslina u sanducima ne smije biti deblji od 15 centimetara.
U našim je krajevima još uvijek najraširenije čuvanje maslina u pitkoj ili morskoj vodi. Ovi postupci nisu dobri ako se želi imati maslinovo ulje visoke kakvoće, jer ovakvim se načinom čuvanja gube bitni sastojci neogliceridnog dijela, o kojem ovise prirodna organoleptička svojstva ulja.
ZAŠTITA OD BOLESTI
Tijekom berbe, bez obzira na koji način se obavlja, dolazi do defolijacije određene količine lisne mase i oštećenja grančica. Upravo su ta mjesta pogodna za ulazak bakterija u tkivo maslina. Zbog toga nakon berbe obvezno treba obaviti zaštitu protiv bakterioza prskanjem nekim od pripravaka na bazi bakra registriranih za to. Istim pripravcima obavljamo i zaštitu protiv bolesti paunovo oko, koja je zbog povoljnih temperatura i vlage vrlo aktivna. U slučaju toplog i kišovitog vremena prskanje treba ponoviti tijekom prosinca.
GNOJIDBA ORGANSKIM GNOJIVIMA
Zemlji treba vratiti što se iz nje uzme i osigurati plodnost. Zbog toga gnojidba organskim gnojivima nije pomodarstvo, nego naša obveza. Gnojidbu organskim gnojivima nužno je obaviti svake tri-četiri godine i unositi u tlo prema načelu "što više, to bolje". Budući da, nažalost, ima sve manje domaćih životinja, stajsko je gnojivo postalo raritet, pogotovo na otocima. Vrlo su dobra zamjena za njega koncentrirana humificirana peletirana stajska gnojiva, koja na tržište dolaze pakirana u plastičnim vrećama uglavnom od 25 kilograma. Njihova je prednost ta što ne sadrže sjemenke korova te su lagana za prijevoz i rukovanje.
Tržište nudi brojna organska gnojiva i zbog toga je prilikom kupnje potrebno obratiti pozornost na nekoliko parametara: sastav (udio dušika, fosfora, kalija, magnezija i ostalih mikroelemenata), udio suhe tvari, postoji li mogućnost da sadrži sjeme korova i patogene organizme, način primjene te potrebnu količinu gnojiva.
Organsko gnojivo mora se zakopati u tlo što bliže korijenju.