Crna štitasta uš araukarije (Lindingaspis rossi Maskel 1989) prvi je puta zabilježena u Hrvatskoj na maslini tijekom 2014. godine u Sutivanu na otoku Braču. U blizini napadnute masline nalazio se veliki broj također zaraženih palmi na kojima je bio prisutan veliki broj štitaša pa s e pretpostavlja da je ova vrsta u Hrvatsku unesena upravo na palmama te da se s njih proširila na susjedne masline.
Prilikom prvog nalaza uočen je napad jakog intenziteta na listovima i plodovima masline što ukazuje na činjenicu da bi vrsta L. rossi M. mogla biti važan gospodarski štetnik na maslini.
Tijekom provedenih istraživanja o bioekologiji i praćenju pojave ovog štitaša, utvrđen je vrlo jaki intenzitet napada koji je uglavnom iznosio i do 100 jedinki/plodu ili listu.
Ovako jak intenzitet napada koji je zabilježen na listovima i plodovima masline zapravo daje naznake o velikom biološkom potencijalu vrste L. rossi prema maslini kao domaćinu.
Iako je u prirodnim uvjetima maslinarske regije u Hrvatskoj (uključujući L. Rossi) zabilježeno nekoliko vrsta štitaša iz iste porodice, ni jedna u praksi nije demonstrirala niti približno jak intenzitet pojave izražen kao broj jedinki po listu i plodu u odnosu na vrstu L. rossi.
Vrlo je izgledno da je uzrok širenja prirodni način, utjecajem vjetra koji može prenjeti ili otpuhati mlade ličinke, ali je isto tako vrlo lak način prijenosa ljudskim utjecajem i to na odjeći osoba koje su bile u kontaktu sa krošnjom zaraženih stabala.
Na zimzelenim biljnim vrstama, štetnik se s kretanjem vegetacije (tijekom proljeća i ljeta) širi i na listopadne vrste, što potvrđuje njegovu invazivnu osobinu širenja.
Tako su uočena zaražena stabla vrlo značajnih voćnih kultura kao što su smokva, šipak, murva i dr., a još je više zabrinjavajući nalaz zaraženih trsova vinove loze. Intenzitet napada na ovim biljnim vrstama je bio vrlo jak
Učinkovitost insekticida u suzbijanju ove vrste izračunata prema Abbott-u bila je sljedeća: ulje uljane repice 52,23 %, mineralno ulje 61,19 %, tiametoksam 74,02 %, avermektin 86,62 % te dimetoat 89,85 %.
Obzirom da je u Hrvatskoj gospodarski najznačajnija štetna vrsta štitaste uši na maslini S. oleae, čija je biologija u smislu pojave generacija vrlo slična vrsti L. rossi. No L. rossi napada plodove masline i to je ogroman problem jer takvi plodovi ne mogu u preradu za ulje, ali ni za upotrebu kao stolne masline.
Primjena agrotehničkih mjera, poglavito rezidbe i održavanja krošnje prozračnom te generalno mjere dobre poljoprivredne prakse i primjena mineralnih ulja tijekom ljetnih mjeseci usmjerena na mlade stadije ličinki su generalna preporuka za praksu kod suzbijanja maslininog mediča na Sredozemlju i Hrvatskoj.
No, u slučajevima jakog napada, što je u našim uvjetima zabilježeno kod vrste L. rossi, prskanje cijele krošnje s ciljem suzbijanja mlađih stadija ličinki, a poglavito pokretnih stadija ličinki je potrebna i jedina efikasna mjera suzbijanja i sprječavanja širenja.
Ličinke se počnu javljati na mladim plodovima, što je razdoblje od zadnje dekade lipnja ili početka srpnja u potrebnim intervalima dok će vrhunac svoje populacije tijekom sezone doseći tijekom rujna.
Kombiniranje rokova suzbijanja maslinine muhe primjenom za tu namjenu registriranih insekticida jedna je od mogućnosti koja bi mogla olakšati borbu protiv L. rossi tamo gdje je prisutna i svakako u slučajevima jakog napada.