StoryEditorOCM

Bolje gnoj nego požarS malčom masline rode, a maslinici ne gore! Težacima je paljenje odrezanih grana stara navika, ali stvari se ipak mijenjaju...

Piše Mirko Crnčević
8. travnja 2022. - 07:40

Budući da je u posljednje vrijeme u Lijepoj našoj bilo vrlo malo kiše, zabilježen je veliki broj požara. Stoga je paljenje grana i drugog “biljnog otpada” na otvorenim prostorima sasvim razložno bilo zabranjeno.

Primjerice, dana 29. ožujka 2022. glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković je preko službenih stranica Hrvatske vatrogasne zajednice poručio:

“Apeliramo na građane da umjesto spaljivanja, biljne ostatke kompostiraju. Požari stvaraju dugoročnu štetu za biljni i životinjski svijet, stoga je ekološki način zbrinjavanja najbolji. Kompostiranjem stvaramo nešto čime pomažemo prirodi i tako ne ugrožavamo prirodu i ne stvaramo visoke financijske troškove koji nastaju prilikom gašenja požara.”

Međutim, slijedom odluke županijskog vatrogasnog zapovjednika, a s obzirom na najavljeno kišno vrijeme, od tog istog dana dopušteno je spaljivanje i loženje vatre na otvorenom u čitavoj Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Hvarski težaci su to jedva dočekali, jer je i na tom škoju paljenje odrezanih grana u proljeće stara navika. Ipak, sve je više onih koji priznaju da to zapravo nije najbolje rješenje i da postoje puno bolji načini korištenja tih grana.

Goleme štete

Jelsa je prije nekoliko dana bila domaćin tradicionalne manifestacije “Dani maslinova ulja otoka Hvara”. Radionicu o rezidbi maslina vodio je viši poljoprivredni savjetnik mr. sc. Stanislav Štambuk i otvoreno poručio:

“... Već sutra će možda i u našoj zemlji skroz biti zabranjeno paljenje. Rješenje je mljevenje, kompostiranje i malčiranje po maslinicima. Zbog paljenja je u zadnje tri godine evidentiran veliki broj požara, ljudi pale na pamet i bez poštivanja mjera predostrožnosti, što u konačnici dovodi do golemih šteta. Zato se trebamo od toga suzdržavati, osobito kad su maslinici u neposrednoj blizini šuma i kada su dugotrajne suše.”

No, Otok sunca nerijetko zna i prednjačiti po prihvaćanju novih rješenja. Tako su neki poljoprivrednici s tog područja već investirali u strojeve za malčiranje.

Među njima je Mihovil Stipišić iz Vrboske, član udruge “Eco Hvar”, koji ima maslinik, vinograd, i polje gdje uzgaja povrće, sve na prihvatljiv i ekološki način. Više od deset godina malčira svoje odrezane grane i malč dodaje na kompost, stvarajući ustvari prirodno gnojivo. Potrebno mu je oko šest mjeseci da kompost bude doista zreo i pun glista za gnojidbu stabala i biljaka općenito.

image

Mihovil Stipišić iz Vrboske više od deset godina malčira odrezane grane maslina i malč dodaje na kompost, stvarajući prirodno gnojivo 

Privatni album

Recimo i to da udruga “Eco Hvar”, prema riječima njezine predsjednice Vivian Grisogono, također, podržava projekt malčiranja pokrenut od male grupe stranih državljana koji su se doselili na škoj.

S ciljem da pokažu vrijednost takvog postupanja s granama, svoju tehnologiju su ponudili nekim otočnim težacima za koje znaju da ne koriste kemijske pesticide. Vjeruju da će prihvatiti njihovu ideju stvaranja malča od rezanih grana i koristiti ga oko stabala maslina kada bude gotov.

image

Vivian Grisogono, predsjednica udruge ‘Eco Hvar’ 

Lucija Ojdanić/Cropix

Ekolozi stranci

U tom projektu za sada sudjeluju Toni Hall, ekolog koji je ranije radio kao menadžer prirodnih resursa, i Janet Raabe, oboje iz Australije. Ona se bavi hortikulturom, vodila je rasadnik punih 16 godina i neko vrijeme se bavila mljekarstvom; oboje su članovi udruge “Eco Hvar” i žive u Dolu. Projekt se razvija u suradnji s Joernom Barskowom iz Njemačke, koji isto tako ima veliki maslinik i stroj za malčiranje.

– Želimo skrenuti pozornost da malč oko biljaka i stabala suzbija korove, zadržava vodu u zemlji, zatim poboljšava strukturu, drenažu i kondiciju tla, naročito uz povećanje brojnosti mikroorganizama, a njime se ublažavaju i promjene u temperaturi tla. Naravno, korištenjem grana za malč smanjujemo rizik od požara i šteta koje nastaju na tlu gdje se pali vatra. Umjesto da odrezane grane budu “potrošni materijal”, odnosno smeće i uzrok zagađivanja, one postaju uistinu vrijedan prirodni resurs – objašnjavaju Toni i Janet.

image

Stroj za usitnjavanje odrezanih grana maslina

Privatni album

Kako bi pripremili zreo malč od maslinovih grana za gnojidbu, mljevenu masu nakon usitnjavanja moramo pohraniti na hrpi i povremeno je okretati. Materijal se vrlo brzo grije i drži vlagu. Naravno, jedan dio projekta za malčiranje je i edukacija, na temelju koje će težaci s vremenom doznati sve o pripremi i njegovu korištenju.

U najnovijoj akciji prikupljanja grana iz ekološkog maslinika u Pitvama i njihovu prenošenju do polja gdje je bio stroj za usitnjavanje, Toniju, Janet i Vivian pridružili su se Frank John Dubokovich iz Pitava, te Keti i Jakov Franičević iz Vrisnika, također članovi udruge “Eco Hvar”.

Nema kemije

– Akcija je trajala cijeli dan. Cilj projekta je da već uskoro imamo što više strojeva. Nije važno jesu li u vlasništvu pojedinaca ili uljara koje prerađuju masline. Grane ne smiju biti prskane kemijskim preparatima. Nama se zaista dopalo da su o važnosti ekološkog uzgaja maslina na manifestaciji “Dani maslinova ulja otoka Hvara” govorili poznati hvarski uljar Antun Balić, vlasnik šampionske uljare “Božić” iz Svirača, ali i načelnik općine Jelsa Nikša Peronja. Kao političar, on je maslinarima javno sugerirao da se što više okrenu ekološkoj poljoprivredi i na taj način istaknu na zahtjevnom, odnosno elitnom tržištu – zaključila je gospođa Grisogono.

image
Privatni album
22. studeni 2024 06:43