Ulje od ovogodišnje berbe divljih lunjskih maslina neće biti svjetska senzacija. “Prave berbe uopće nije ni bilo. A i ono malo plodova što se ubralo nije za vrhunske rezultate”, kaže s primjetnom tugom u glasu Želimir Badurina, uspješni maslinar i vlasnik uljare u Lunu na otoku Pagu.
Podsjetimo, Badurina je proljetos s oduševljenjem prihvatio inicijativu predsjednika Udruge maslinara Zadarske županije dr. Ivice Vlatkovića da se od samoniklih lunjskih maslina proizvede ulje i, zajedno s uljima iz Dalmacije, pošalje na najveće svjetsko ocjenjivanje kvalitete maslinovih ulja na NYIOOC 2022 u New Yorku.
Vlatković, naime, smatra da uz Istarsku i četiri dalmatinske županije u hrvatsku maslinarsku reprezentaciju treba uključiti i Primorsko-goransku te Ličko-senjsku županiju, kojoj pripada i kultno maslinarsko mjesto Lun na otoku Pagu.
To mjesto kao i njegove samonikle, više od tisuću godina stare masline još nisu valorizirane onoliko koliko bi svojim fenomenom trebale biti i izvan Hrvatske.
S time se odmah suglasio i Badurina. On je i jedan od osnivača Maslinarske zadruge Lun koja, uz podršku Grada Novalje i tamošnje turističke zajednice upravlja "Vrtovima lunjskih maslina” kao turističkom destinacijom.
Lunjski maslinici protežu se na oko 400 ha i broje više od 80.000 stabala autohtone sorte oblica, nacijepljene na divlju podlogu Olea oleaster linea. Badurina tvrdi da najstarija maslina na Lunu broji 2000 godina, a Vlatković domeće da je ovaj maslinik raritet ne samo otoka Paga i Hrvatske – na cijelom Mediteranu više nema ovoliko divljih maslina u njihovu prirodnom okruženju. To, nažalost, nije dovoljno poznato čak ni u europskim, a kamoli svjetskim stručnim krugovima.
Zato je i predložio da se u sustavniju valorizaciju lunjskog fenomena krene korak po korak.
Plan za smotru u New Yorku
Za početak, predložio je od ovogodišnje berbe proizvesti kvalitetno ulje da bi ga 2022. godine uputili na najveću svjetsku pozornicu maslinovih ulja - u New York.
Neka se svijet uvjeri u njihovu kvalitetu i otkrije još jednu maslinarsku zanimljivost iz Hrvatske. Ulje proizvedeno i predstavljeno od tisućljetnih lunskih maslina na NYOOC pobudilo bi samo po sebi interes svijeta.
"Ako se pravilno poberu i prerade masline i sačuva kvaliteta ulja, to ulje bi moglo postati senzacija NYIOOC-a, a time i puna valorizacija Luna kao maslinarskog kulturnog dobra", govorio je Vlatković.
On u svakoj prigodi ističe kako tisućljetne lunjske masline, zbog svoje kompleksne genetske determinacije i raznolikosti, kao i svog porijekla, po istraživanju dr. Tatjane Klepo sadrže jedan od dva hrvatska divlja genoma i on se zove lunsko-lastovski. Plodovi su sitni pa za kilogram ulja treba 15-20 kg maslina.
No, ta ulja od lunskih maslina nose svoju jedinstvenost u senzorici koju nigdje nitko ne može proizvesti zbog jedinstvenog teroara. Imaju i dodatna ljekovita svojstva, tvrdi dr. Vlatković.
O tome kako ih proizvesti da i na najvećoj svjetskoj pozornici, u konkurenciji više od tisuću uzoraka iz svih maslinarskih zemalja svijeta pokažu svoju osobitost i kvalitetu, dogovor je “pao” proljetos potkraj mjeseca svibnja.
S dr. Vlatkovićem dogovoreno je da će se proizvesti tri ulja. Jedno od plodova samonikle masline, drugo od sorte korzikane nacijepljene na divlju podlogu i treće od autohtone oblice, također na divljoj podlozi.
Problemi
Sezona se do tada dobro odvijala, masline su dobro resale, ali je u fazi cvatnje i oplodnje došlo do problema.
“Jaka žega praktički je spržila cvat, oplodnja je pošla po zlu pa je i dio plodića koji su preživjeli toplinski udar s vremenom počeo pobolijevati. Radilo se o “kilavim” plodovima koji su s vremenom pocrnjeli i otpadali. Kako jedna nevolja ne dolazi sama, stare lunjske maslinike su pohodili i štetnici - muha i svrdlaš.
“Nema ploda da je školski zdrav da možemo napraviti jednu jaku partiju i vrhunsko ulje”, kaže Badurina.
Problemi sa svrdlašem i muhom počeli su još neposredno nakon oplodnje, kad su plodovi bili veličine zrna pšenice. One koje je ubo svrdlaš, koji se inače hrani sjemenkom ploda, većinom su pocrnjeli i s vremenom otpali, a ubodeni plodovi koji su opstali vidno su deformirani.
Osim svrdlaša uslijedio je strahovit napad muhe. Na jednoj lovki u kolovozu dnevni ulov bio je 100 komada muha, dodaje Badurina, uz konstataciju da je stari maslinik u Lunu kontaminiran štetnicima.
Kod nas, dodaje, konvencionalne metode suzbijanja ne uspijevaju. Problema nema jedino ako se poklope prirodni uvjeti - visoke temperature i niska vlažnost zraka, a to se nije dogodilo, evo, već treću godinu. Sa svrdlašem i muhom povezana je i patula, trulež ploda masline.
“Svrdlaš, maslinina muha i patula su povezani”. Radi se, dodaje, o vrzinom kolu i u borbi protiv toga konvencionalne metode ne pomažu.
Trebalo bi u odgovarajućim laboratorijima proizvesti sterilizirane mužjake muhe i ispustiti ih po cijelom području maslinika. Iz jaja koje bi odlagale ženke ne bi se razvijale ličinke koje uništavaju plodove. Osim steriliziranih mužjaka, zaštita od patule ili truleži ploda masline kod nas je moguća samo dronovima zbog nepristupačnosti terena. Dronovima bi se moglo učinkovito tretirati čitav kompleks lunskih maslinika, kaže Badurina.
“Ali jedan dron stoji 30-ak tisuća eura, a mi volje imamo, znanje imamo, ali mogućnosti materijalnih nemamo”, poručuje Badurina.
Valjda će ovo pročitati netko iz nadležnih državnih institucija i pomoći da se problem štetnika riješi. Jer, lunski maslinici nisu samo lokalna nego i nacionalna znamenitost.
Uglavnom, plan o preradi ulja od ovogodišnjih plodova lunjskih maslinika za natjecanje u New Yorku je otpao.
“Nažalost, ove godine ništa od toga. Ali, ne odustaje se od “akcije New York”. Sve se samo prolongira za iduću godinu”, kaže Badurina.