Je li dobro navodnjavati maslinu uoči berbe? Da li se tako i "razvodnjava" ulje? I da li i koliko uoči berbe treba prestati s navodnjavanjem?
Mate Andrić
Voda je neophodna za održanje života gotovo svih živih bića na našem planetu. S razlogom Zemlju nazivamo i "vodeni planet", jer u do sada poznatom svemiru nema sličnog mjesta s tolikom količinom vode. Ona je prenosilac hranjivih tvari iz tla do lista, ali i izgrađenih spojeva koji se potom ugrađuju u biljku.
I sama ulazi u procese, slikovito, obavlja transport materije i čini dio osnovne sirovine. Ona stalno kruži u prirodi: s vodenih površina i tla hlapi u atmosferu u obliku vodene pare, a i biljke transpiracijom stalno ispuštaju značajne količine vode.
Kondenzacijom u oblacima se para ukrupnjuje i vraća na zemlju u obliku kiše ili snijega. Dio se vraća u mora i oceane, neposredno ili posredno, otjecanjem vodotocima, a dio se upije u tlo i bude na raspolaganju biljkama, ili se filtracijom kroz njega spušta u podzemna spremišta i vodotoke.
Maslini je voda potrebna kroz čitavu godinu, ali ne uvijek u istoj mjeri. U veljači za formiranje i razvoj cvjetnih pupova, u travnju za porast grančica, u svibnju za cvatnju i oplodnju, u lipnju za zametanje plodova. U srpnju za diobu stanica i okrupnjavanje plodova. U kolovozu, rujnu i listopadu za stvaranje ulja i porast grančica. U studenom i prosincu za spremanje rezervi hrane i jačanje korijena.
Maslina je porijeklom iz polupustinjskih krajeva, pa dobro gospodari vodom i onih prosječnih 750 litara po metru kvadratnom padalina bi potpuno moglo udovoljiti njezinim potrebama. Ali mediteranska klima ima suha i topla ljeta, pa kod nas najčešće u jesen i zimi ima višak vode, a nedovoljno u drugoj polovini ljeta, u periodu nakupljanja ulja.
Dva su osjetljiva perioda u kojima nedostatak vode može značajno utjecati na urod. Prvi je oplodnja i zametanje plodova, a drugi nakupljanje ulja. U pravilu, tokom 5. ili početkom 6. mjeseca još u tlu ima rezerve zimske vlage, ali je kolovoz suh i tada je potrebna naša pomoć.
Nitko ne navodnjava masline velikim količinama vode, nekako je prihvatljiva metoda tzv. kontroliranoga hidrološkoga stresa, pri čemu se manje količine vode dodaju samo u ta dva osjetljiva perioda.
Nedostatak vode u periodu otvrdnjivanja koštice (oko 45 dana početka ljeta) utječe više na krupnoću ploda, a vrlo malo na količinu ulja, pa je navodnjavanju u tom periodu bitno samo kod uzgoja stolnih maslina.
Nema općeg recepta za termine navodnjavanja, važno je da zbog nedostatka vode u bilo kojem periodu ne nastupi zastoj u razvoju. Najbolje je intervenirati zalijevanjem kada se osjeti da će početi nedostajati vode, a prestati zalijevati 10 do 15 dana prije berbe.
Ako su plodovi već smežurani, a listovi blijedi i uvijeni, do zastoja je već došlo. Ako je to u periodu nakupljanja ulja, naravno da je usporeno i stvaranje ulja. Najviše se ulja nakupi kada ništa ne dovodi do zastoja i apsolutna količina ulja najbrže raste, a voda neće "razvodniti" ulje, može samo utjecati na njegov manji relativni udio (randman).
Još je jedna pojava koju možemo tumačiti kao razblaživanje ulja, a kao posljedica navodnjavanja. Naime, uz dovoljno vode veća je težina plodova, a time i manja koncentracija polifenola i ostalih gorkih spojeva, pa su ta ulja blaža od onih iz sušnih godina. Naravno da će i aromatični spojevi biti nešto slabije izraženi u većoj količini ulja jer je lisna površina u kojima nastaju ograničena.