Iza nas je još jedna maslinarska godina. Brojni maslinari je komentiraju: nikada veći urod, a nikada manje ulja. Randman, kao jedan od pokazatelja količine ulja na količinu ubranog ploda, ove godine razočarao je maslinare. "Nisu platile niti deset posto, pa zašto sam radio cijele godine, koliko ću šoldi ostaviti uljari?", i slična pitanja.
Što se to dogodilo ove godine i što maslinare očekuje u budućnosti, doznali smo od dva eminentna stručnjaka: izv. prof. dr. sc. Andrije Finke i doc. dr. sc. Tomislava Kosa s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, koji ne samo da su u razgovoru pojasnili kako klimatske promjene utječu na masline, već su dali i pismeni zapis koji prenosimo u cijelosti.
Vruća točka Europe
Posljedice globalnih klimatskih promjena u posljednja dva desetljeća odražavaju se kao povećanje srednje razine temperature mora i zraka zbog toplinskih udara. Svjedočimo i dugim razdobljima suše, koja još više pojačava učinak toplinskih udara. Obično slijede nagla kišna, obilnim oborinama popraćena razdoblja, koja često uzrokuju bujične poplave. U ovakvom stanju klime, poseban razlog za zabrinutost imaju proizvođači hrane, koji iz godine u godinu bilježe sve veće štete i zbrajaju sve veće ekonomske gubitke na poljoprivrednim kulturama.
Sredozemlje i posredno tome obala Jadranskog mora su "vruća točka" Europe, gdje lokalna povećanja temperature nerijetko čine gornju granicu odstupanja od prosječnoga globalnog povećanja temperature. Kod nas su negativne posljedice toplinskih udara još izraženije kako u poljoprivredi, tako i u gospodarstvu.
Maslinarsko područje uzgoja u Republici Hrvatskoj je specifično, nije veliko u kontekstu Mediterana, ali jako varira u pedoklimatskim obilježjima od Istre do juga dubrovačkog primorja. Lokalno, teško će biti predvidjeti nepovoljne utjecaje toplinskih udara kao jednog od simptoma klimatskih promjena, međutim u širem kontekstu nije za očekivati da će promjene koje dolaze zaobići naše priobalje kao sastavni dio sjevernog Mediterana.
Prognoze znanstvenika
Koje se promjene očekuju? Mjesta sadnje maslina u prostoru će se mijenjati. Ako temperature porastu ili padnu, proizvodnja maslina može se pomaknuti prema sjeveru ili jugu prema optimalnijim temperaturama. U planinskim područjima može se sadnja kretati uzbrdo i nizbrdo. Vrijeme berbe sigurno će se mijenjati. Poljoprivrednici će promijeniti način upravljanja maslinicima. Maslinama je potrebna odgovarajuća količina vode, hranjivih tvari i zaštita od štetnih organizama. Stoga će optimalno korištenje navodnjavanja, gnojiva i pesticida biti jedni od alata u ublažavanju nekih utjecaja klimatskih promjena.
Znanstvenici za veće područje Mediterana prognoziraju sljedeće:
Prvo, budući bi porast koncentracije CO2 u zraku čak mogao i kompenzirati negativne učinke veće potražnje za evapotranspiracijom i smanjene opskrbe vodom, što bi rezultiralo povećanjem učinkovitosti korištenja vode i potencijalom usvajanja ugljika u maslinicima.
Drugo, očekuje se da će se potreba za navodnjavanjem za maksimalnu produktivnost povećati za pet do 27 posto. Štoviše, voćnjaci niske gustoće sadnje s kišom će biti najosjetljiviji na očekivane klimatske promjene, posebno u najsušnijim područjima. Deficitarno navodnjavanje i njegovo intenziviranje bit će nužno za produktivnost maslinika i kapacitet sekvestracije ugljika u tlu.
Treće, ne očekuje se da će smanjenje zimskog hlađenja biti toliko da će uzrokovati značajne anomalije kod cvjetanja ili neuspjehe u cvjetanju.
Četvrto, gnojidba će se mijenjati, možda će biti nužno uvesti ljetnu folijarnu prihranu (ili više njih) kalijem i aminokiselinama kako bi se kompenzirale štete biljnog tkiva nastale zbog toplinskih udara.
Slijedom prethodnog, na razini maslinika možda i nećemo jako brzo svjedočiti drastičnim promjenama. Međutim, ova godina svima je zadala glavobolju i otvorila neka pitanja koja traže objašnjenje u širem kontekstu utjecaja klime na maslinike. Odgovore treba tražiti na razini biljne stanice kao osnove svake biljke, tako i masline, i njezine reakcije na toplinski ekstrem ili više njih.
I maslina ima fibru
U uvjetima vrućeg ljetnog dana, nakon svitanja, stanice nadzemnih dijelova biljaka mogu osjetiti nadolazeće povećanje temperature od dva do tri Celzijeva stupnja po satu te na njega reagirati stvaranjem organskih molekula i proteina s ciljem zaštite od vrućine, dakle sunčeve energije i ultraljubičastog zračenja. Temperaturni prag u zoru je od iznimne važnosti pa se tako biljke uspješno štite od toplinskih udara, ako je jutarnja temperatura niža od 30 °C, a najveća dnevna temperatura ne prelazi 42 °C. Ovdje treba naglasiti da se radi o temperaturama mjerenim u hladu u meteorološkim kućicama, na visini od dva metra.
Temperatura zraka koji je u kontaktu s listovima i plodovima izloženima suncu puno je veća. U ovakvim ekstremnim uvjetima dolazi do smanjenja učinkovitosti fotosinteze, pući na listovima se zatvaraju i nema izmjene plinova, što dovodi do nakupljanja slobodnih kisikovih radikala i oštećenja stanica. Vidljivi učinci toplinskih udara na tkivima biljaka su ožegotine na listovima i smanjenje rasta ploda ili njegovo potpuno odbacivanje.
Urodi maslina i sukladno tome proizvodnja maslinova ulja pokazuju oscilacije koje negativno koreliraju s povećanim temperaturama. Tako je zabilježeno da u kontroliranim uvjetima s jednakim navodnjavanjem maslina, taj pad proizvodnje ulja (randmana) iznosi oko jedan posto s povećanjem temperature za 1 °C po gramu dehidriranih (suhih) plodova maslina. Ako u ovaj izračun dodamo da količina vode u plodu može varirati od 50 do 75 posto, a pogotovo to da je visoka nakon obilnih kiša, onda relativno niski randmani ulja (<10 posto) protekle vegetacije nisu iznenađujući. Štoviše, povećanjem temperature kvaliteta maslinova ulja se također mijenja na način da se smanjuje udio oleinske kiseline u ulju. Osnovni razlog tome je da se zbog poremećaja u biosintezi i fotosintezi unutar kloroplasta smanjuje razina količine enzima desaturaze masnih kiselina, kao i ukupnih masnih kiselina iz kojih stanica proizvodi oleinsku kiselinu.
Ako bi se molekularni mehanizmi zaštite maslina od toplinskih udara usporedili s čovjekovim, onda je najkraći opis stanja "fibra". S dugom "fibrom" čovjek živi, ali se iscrpljuje, gubi na težini, sklon je sekundarnim infekcijama i treba mu vremena da se oporavi.
U uvjetima mijenjanja klime, očekivati od autohtonih sorti maslina da daju urode i randmane na koje su ljudi višegodišnjim promatranjem naviknuli, utopistički je način razmišljanja. U to su se uvjerili maslinari ove jeseni, kada su se randmani u prosjeku kretali oko 10 posto.
Strategija u maslinarstvu glede podizanja novih nasada morat će se temeljiti ne samo na odabiru sorte, nego i na mikroklimatskom profilu lokaliteta. Maslina na razini individualne biljke teško će sama, bez pomoći čovjeka, i dalje ostvarivati visoke ili veće prinose ulja.
Upravljanje maslinicima morat će biti drukčije, o smjeru upravljanja još će biti riječi, ali samo dodavanje vode navodnjavanjem vjerojatno, osim nužnosti, neće biti jedini način pomoći maslini da podiže randmane ulja po jedinici površine ili jednog stabla masline.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....