mizerne naknadeOvako se država ruga poljoprivrednicima kojima je požar ugrozio egzistenciju: za 1500 loza - 55 kuna!

Sjećate li se lanjskih požarnih katastrofa koje su poharale Šibensko-kninsku županiju? Pogotovo Bukovicu, drniški kraj, šibensko zaleđe...Vatra je neštedimice gutala stoljetne masline, stare i nove vinograde, šume, a stradali su i gospodarski objekti, stoka. Srećom, ne i ljudi.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk u rujnu prošle godine donio je odluku o proglašenju elementarne nepogode prouzročene požarima za područje Šibenika, Drniša, Knina, Bilica, Biskupije, Ervenika, Kistanja, Promine i Unešića.

Svi stanovnici, pogotovo poljoprivrednici, koji su pretrpjeli štete od požara pozvani su da podnesu prijave u svojim gradovima i općinama kako bi se izvješće s procjenom ukupnih šteta uputilo resornom ministarstvu radi obeštećenja, odnosno državne pomoći.

Nedavno su do oštećenih poljoprivrednika stigli i "rezultati" tog višemjesečnog administrativnog procesa, a seljacima čije je njive, šume, vinograde, voćnjake i maslinike progutala vatra, dospjela su i rješenja o naknadama države. Ili državnoj solidarnosti i empatiji s ljudima koji su u nekim dijelovima županije u sezoni nezapamćenih požara ostali bez svega što su godinama mukotrpno sijali i sadili, njegovali i obrađivali.

A te su pomoći upravo cinične! Ima ljudi koji su za svoje spaljene vinograde s 1500 loza dobili 55 kuna pomoći! Je l' se to država ruga narodu?

Višnja Marasović, županijska pročelnica za poljoprivredu, odmah će se suglasiti s nama da je riječ o mizernim naknadama koje se, vjerovali ili ne, kreću u rasponu od 50-ak do nešto iznad 2000 kuna.

- Mi smo samo servis Ministarstvu financija čiji smo upitnik proslijedili jedinicama lokalne samouprave da evidentiraju štete, a o kriterijima i iznosima odlučuje ministarstvo, a ne mi. Ljudi koji su dobili rješenja dužni su novac preuzeti, ili će se ti iznosi, koliki su, toliki su, vratiti natrag u državni proračun - kazala nam je rezignirana pročelnica.

Vlada je, navodi Višnja Marasović, u prosincu 2017. donijela odluku da se oko 100 milijuna kuna izdvoji za poljoprivredne štete. Od toga je, ističe,70 milijuna bilo namijenjeno za stambene građevine, komunalnu i drugu infrastrukturu, a ostalo za poljoprivredu.

Potkraj prosinca odlukom Vlade pomoć je raspoređena, tako da je Šibensko-kninska županija dobila ukupno 708.596 kuna na račun proglašene elementarne nepogode u 2017., a one su dvaput pogodile ovu županiju. Mraz je poharao u travnju, a požari u srpnju i kolovozu.

 

Od tih, nešto više od 700 tisuća kuna, 386.593 kune su išle za pomoć u poljoprivredi. Za pomoć na oštećenim stambenim objektima dodijeljeno je 6600 kuna i to je dobila jedna osoba u Kninu kojoj je u požaru uništen krov na kući. Za troškove prouzročene stanovnicima od elementarnih nepogoda bilo je namijenjeno 315.396 kuna, a ne odnose se na poljoprivredu, infrastrukturu itd. Nešto veći iznos dobio je Drniš - oko 300 tisuća kuna, a nešto manje Skradin - tek 78.100 kuna.

Dakle, od ukupnih sredstava (oko 700 tisuća) koje je županija dobila na ime elementarne nepogode, pola je bilo za štete u poljoprivredi. No, taj se iznos distribuirao na 773 fizičke osobe - napominje pročelnica Marasović, pa je pomoć države poljoprivrednicima svedena tek na simboliku.

Grad Drniš je zbog mraza dobio nešto više pomoći za poharanu poljoprivredu - 128.740 kuna, dok su štete od požara iznimno nisko procijenjene pa je Skradin dobio 12.900 kuna, Šibenik 8605, a Knin 549 kuna!

Iako znamo da su štete od vatrene stihije koja je doslovce spržila ovaj kraj bile ogromne, Biskupija je uspjela dobiti pomoć od 20.071 kunu, Kistanje 1103, Promina (za štete od mraza) 36.466, Ružić 63.952 i Unešić 80.607 kuna. Taj se novac iz jedinica lokalne samouprave dijelio pojedincima koji su štete prijavili, a njima se, pak, naknade kreću od 58 do 2700 kuna.

- Naravno, pomoći su premale, ali je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo novu mjeru (5.2) za poljoprivrednike, u vrijednosti od 150 tisuća kuna za stradale kulture i poljoprivrednu površinu. Šteta mora biti veća od 30 posto, i u tom slučaju se seljaku nadoknađuje sto posto štete, ali ne računajući prihod koji bi imao da šteta nije nastupila - objašnjava nam pročelnica.

Ta je mjera, dodaje završila krajem 2017., a za nju je bila organizirana vrlo dobra, velika kampanja, obilazilo se teren, i otišlo do svakog registriranog poljoprivrednika. Nadalje, 31. siječnja ove godine završila je mjera za sufinanciranje police osiguranja. Radi se o osiguranju usjeva, biljaka, polja. Iz tog fonda se plaća 65 posto premije osiguranja, a maksimalan iznos je 75 tisuća eura po jednom poljoprivredniku.

- Svake godine županija raspisuje natječaj za dodjelu sredstava i sufinancira 25 posto police osiguranja, ali imamo samo deset prijava, što svjedoči o vrlo niskom interesu poljoprivrednika za tu mjeru. Doduše - priznat će pročelnica - premije su velike, ali zato su i gubici potencijalno veliki.U dvije godine mraz je odnio ljudima sve, tako da je prijeko potrebno razmišljati i o protugradnim sustavima i boljim policama osiguranja čije premije neće biti tako velike - zaključuje Marasović.

Napominje, također, da mjera iz ruralnog razvoja daje mogućnost da se odobri pomoć i ako nije proglašena na tom području elementarna nepogoda. Za mjeru 5.2 je uvjet bilo proglašenje elementarne nepogode.

 

A što o pomoći države kažu oštećeni poljoprivrednici?

Milica Kosović iz Kistanja dobila je onih fantastičnih 55 kuna minimalne naknade. Za vinograd od 1500 loza, sprženu poljoprivrednu površinu, izgorjela stabla bajama, štalu za stoku... Ogorčena je. S pravom. Bilo bi bolje, kaže, da joj nisu dali ništa.

- Fala im na tih 55 kuna. Ako će to njima pomoći, neka ih slobodno uzmu, ja sigurno neću - poručuje.

Dule Štrbac (na slici iznad) prošao je još gore. Vatra mu je ušla u samo dvorište. Buktinja progutala šumu uz kuću, oko pet tisuća kvadrata, tko zna koliko stabala hrasta i jasena...

- Prijavio sam štetu u općini Kistanje, dao im i broj čestice zemljišta, ali nikakav odgovor i nikakvu pomoć nisam dobio. Žao mi lijepog dalmatinskog hrasta koji je otišao s vatrom. Tko će to više ikad zasaditi. Sve sam posjekao motorkom, stavio na hrpe i sad čekam dan da to zapalim. Očistit ću sve, a što dalje, ne znam. Ne znam ni oću li sutra živ biti, a kamoli što će biti sa šumom koju je vatra odnijela - žalio nam se Dule.

I brat mu je štetu pretrpio. Vatra je i njemu došla u kućno dvorište. A kuća bila puna ljudi, kćer s djecom došla, a plameni jezici ližu zid i ogradu kuće...

Nije bolje bilo ni u Drnišu. Kako kaže gradonačelnik Josip Begonja, ukupna pomoć koju je Drniš dobio iznosi 366.036 kuna, a odnosi se na Javnu vatrogasnu postrojbu, DVD Drniš, Grad Drniš te fizičke i pravne osobe, njih stotinjak. Za poljoprivredne kulture osigurana je pomoć u iznosu od 128 tisuća, od čega je jedan poljoprivrednik dobio više od 68 tisuća kuna, a 90-ak ostalih dijelili su preostalih 60 tisuća kuna!

Najbolje su prošli drniški vatrogasci koji su dobili pomoć od Županijske vatrogasne zajednice - 25 tisuća kuna, interventno od Vlade 105 tisuća, i na račun proglašene elementarne nepogode 216 tisuća kuna.

I sad neka netko kaže da se treba vratiti zemlji i poljoprivredi...