– Ili će vas nazvati ili sutra neće doći na posao! – grmio je s druge strane telefona župan Božidar Longin (HDZ) nakon što smo ga u četvrtak nazvali da nam prokomentira ponašanje svoga pročelnika za društvene djelatnosti Ivana Šimunića (HDZ) na konferenciji za novinare održanoj u Općini Bibinje, sazvanoj zbog navodno nezakonite sječe šume iznad mjesta, gdje poduzetnik i vlasnik tvrtke "Bio svijet" Marin Medić namjerava podići ekološku plantažu viškog rogača.
Načelnik Bibinja Bruno Bugarija (HDZ) tom je prilikom rekao, kako je prenijelo i više medija, da su "vjerovali ili ne, ovaj projekt sadnje rogača odobrile poljoprivredne službe Zadarske županije i Ministarstva poljoprivrede", uz ocjenu kako se "ili radi o neznalicama ili smišljenom izvlačenju novca iz EU fonda", zbog čega "Općina traži reviziju zbog sumnje u izvlačenje novca neodrživim projektom sadnje rogača (...)".
Bugarija pritom nije iznio nikakav konkretan dokaz u obliku dokumentacije ili činjenica u prilog svojim optužbama, nego je, pozivajući se na svoju agronomsku struku, izgovorio nekoliko nesuvislih floskula o tome da se u bibinjskim mikrouvjetima rogač, koji potječe iz Palestine i Sirije, ne može održati (kako onda opstaje maslina, kojoj je Sirija pradomovina?), a cijelo to njegovo obraćanje novinarima skrušeno je podržao teolog Ivan Šimunić, u funkciji predsjednika Općinskog vijeća Općine Bibinje.
Dakle, u trenutku dok je Bugarija izravno prozivao službe Zadarske županije za navodne mutne poslove, gotovo korupciju, pročelnik i zaposlenik te iste Županije Ivan Šimunić mirno odobrava Bugarinije riječi!
– Ne mogu vjerovati da je to rekao! Pa što je njemu! Pa oni nas optužuju za korupciju – zapjenio se župan Longin kada smo ga uputili u sadržaje izjave načelnika Bugarije, koje prije nije uspio vidjeti jer je bio zauzet drugim obvezama.
– Pozvat ću Šimunića da mi to objasni – kazao je Longin i obećao da će nam se javiti nakon razgovora s pročelnikom.
Čekajući županov poziv, nazvali smo Danijela Segarića, pročelnika županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, kojega je Bugarija indirektno prozvao kao neznalicu uključenog u smišljeno izvlačenje novca iz EU fondova.
– Ne znam što bih vam rekao. Ne osjećam se prozvanim. Ili je načelnik Bugarija krivo rekao, ili je krivo preneseno – bila je prva reakcija Segarića, kojem smo objasnili da je istu Bugarijinu rečenicu prenijelo više različitih medija, a Šimunić nije reagirao.
– Mi kao odjel ni na koji način nismo sudjelovali u odobravanju projekta sadnje rogača u Bibinjama. Taj projekt nama nikada nije došao na stol jer za to nije bilo ni razloga – dodao je Segarić, odbacujući svaku insinuaciju o sudjelovanju u nekakvim mutnim poslovima.
Župan nas je u međuvremeno obavijestio da je naredio Šimuniću da nas nazove i objasni ono što nas zanima, no kako nam se Šimunić više od sat vremena nakon toga nije javio, župan ga je doslovno istjerao s kolegija pročelnika koji je bio u tijeku s obvezom da nam se hitno javi. Nešto nakon podneva zazvonio nam je telefon.
– Javljam se da vam odgovorim na vaše usmeno pitanje koje ste uputili županu – kazao je pročelnik Šimunić.
– Nismo županu postavili nikakvo pitanje za vas, nego smo od njega tražili komentar vašeg ponašanja na konferenciji za novinare na kojoj se županijske službe bez dokaza optužuje za korupciju, a vi, kao zaposlenik i pročelnik te Županije, na to niste reagirali – odgovorili smo.
– Molim vas za strpljenje, odgovor ćete dobiti malo kasnije – nastavio je Šimunić.
– Ali vaš odgovor nas ne zanima. Vi ste svoje rekli na konferenciji za novinare. Kad smo vas u petak zvali da nešto kažete o toj temi, niste se htjeli javiti i ignorirali ste naše poruke. Sada nas zovete iz straha, samo zato što vam je to naredio župan. Nama je uz to i rekao da ćete nas ili nazvati ili sutra nećete doći na posao. O svemu tome ćemo, dakako, detaljno pisati – završili smo razgovor sa Šimunićem.
U petak ujutro glasnogovornik Županije Ante Župan poslao nam je službene reakcije Longina i Šimunića.
– Siguran sam da načelnik Bugarija u svojem izlaganju nije mislio na Zadarsku županiju kao instituciju, odnosno na naš Upravni odjel za poljoprivredu, jer to nije u nadležnosti tog odjela. Jedini dokument koji je izišao iz Zadarske županije vezan uz taj projekt jest upravni postupak, odnosno rješenje da za taj zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. To je akt koji je još u prosincu 2015. godine izdao Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, sukladno svojim zakonskim obvezama. Razgovarao sam s pročelnikom Šimunićem, koji je bio na toj press-konferenciji, i on mi je također potvrdio da načelnik nije prozvao Zadarsku županiju, nego se, prema svemu sudeći, nije dovoljno jasno izrazio – izjavio je župan Božidar Longin.
– Načelnik Bugarija po struci je agronom te je, između ostalog, kazao da konkretna poljoprivredna kultura zbog tla i klimatskih uvjeta ne može uspijevati na području brda Sasavac. Upravni odjel za poljoprivredu Zadarske županije nije nadležan za procjenu opravdanosti višegodišnjih nasada sa stajališta agronomske struke. Drugim riječima, načelnik je govorio o agronomskoj struci, za što Županija kao institucija nije nadležna – naveo je pročelnik za društvene djelatnosti Ivan Šimunić.
Neslužbeno, u Zadarskoj županiji su skandalizirani Šimunićevim ponašanjem i antipoduzetničkom kampanjom u koju se upregnuo kao predsjednik OV-a Bibinje, zajedno s načelnikom Bugarijom.
U Županiji smatraju da je projekt uzgoja rogača, s obzirom na to da je investitor povukao EU sredstva, zadovoljio sve najzahtjevnije procedure i da je to dobar primjer poticanja razvoja poljoprivrede na našem području, a ne "uzgajanje" samonikle borovine koja zbog neodržavanja svake sezone prijeti katastrofalnim požarima.
Nije im jasno čemu toliki otpor prema jednom kvalitetnom projektu od kojega bi i samo Bibinje imalo koristi. Pogotovo zbog toga što takav projekt nikad ne bi mogao dobiti potrebne dozvole da Općina Bibinje nije na njega pristala.
Općina: Bugarija je mislio da će rogač navrnuti na borove!
Čelni ljudi Bibinja na konferenciji za medije govorili su o koječemu, prozivali sve i svakoga, najavljivali biblijske katastrofe ("ako se posiječe šuma... Bibinjama prijete udari bure i velike poplave, te bi more kao nekad poprimilo crvenu boju, a prašina iz kamenoloma zagušila bi zapadni dio mjesta..."), tražili od medija da "pritisnu" državne institucije... Uglavnom, svi su krivi, samo oni nisu, iako je stvar potpuno suprotna.
Naime, i Bugarija i Šimunić bili su na čelnim mjestima kad je Općina Bibinje dala suglasnost za plantažu rogača, jer bez te njihove suglasnosti tvrtka "Bio svijet" nikada ne bi mogla dobiti sve potrebne dozvole i financiranje iz EU fondova. Ali o tome ne govore.
Nadalje, ne spominju ni odgovor iz Ministarstva poljoprivrede koji su dobili još u veljači iz kojega je bjelodano da Općina nema nikakvih, ni vlasničkih ni posjedovnih prava, na spornom zemljištu, odnosno da je tih 54 hektara katastarski pašnjak u privatnom vlasništvu upisan u gruntovnici kao poljoprivredno zemljište.
Što je najtragičnije, Bugarija šuti o dva sastanka s vlasnikom "Bio svijeta" i poglavaricom benediktinskog samostana na kojima se u potpunosti složio s projektom. A to što kao agronom nije shvatio da će za sadnju rogača biti potrebno posjeći alepske borove, dovoljno govori o njegovoj stručnosti, ili je možda mislio da će rogač navrnuti na borove...
Dokaz da su uvjeti Općine ispunjeni!
U rješenju koje je 2015. dobila tvrtka "Bio svijet" od nadležnog ureda Zadarske županije, među ostalim, stoji:
"Općina Bibinje je dostavila mišljenje u kojem se navodi da je mišljenja kako treba ostaviti zaštitni pojas postojeće borove šume počevši od k.č.zem. 177/109 k.o. Bibinje, te oko mjesnog groblja u širini minimalno 50 metara i 10 metara prema k.č.zem. 177/70 k.o. Bibinje do servisnog puta za dalekovode. Uvidom u novi Elaborat ovo tijelo nalazi da je navedenim zahtjevima Općine Bibinje udovoljeno budući je obuhvat zahvata smanjen na 47,69 hektara, odnosno uz mjesno groblje i sjevernu stranu nasada ostavljen traženi zaštitni pojas."
Zašto Šimuniću nitko ne zamjera sječu borova?
Bivši načelnik općine Bibinje Nino Šimunić 2015. također je od samostana benediktinki sv. Marije dobio u zakup 12 hektara zemljišta iznad Bibinja obraslog borovima za sadnju smilja. Iako se njegovi tereni nalaze samo nekoliko stotina metara udaljeni od buduće plantaže rogača, a Šimunić je s njih povadio sve borove, očistio ih do same zemlje, potom ih preorao i posadio smilje, nitko zbog toga iz Bibinja nije prosvjedovao, niti to nazvao katastrofom za mjesto.
Možda zbog ruže vjetrova koja ne nosi prašinu iz kamenoloma (sic!), a možda zbog toga što se vodeći ljudi Općine ponašaju "kako vitar puše", pa u strahu za vlastitu kožu pokušavaju bijesne sumještane umiriti spinovima, smiješnim poluistinama i šupljim pravnim manevrima, sve ne bi li zaustavili potpuno legalan poduzetnički projekt vrijedan više od devet milijuna kuna.
Općina želi benediktinkama uzeti zemlju!
Jedan od takvih nesuvislih pravnih manevara je i tužba za utvrđivanje prava vlasništva i predaja u posjed spornog zemljišta koje je u privatnom vlasništvu samostana. Općina je tužbu podnijela u svibnju ove godine kako bi opravdala zahtjev za privremenom mjerom, odnosno sudski nametnula zabranu radova na zemljištu. No, sud je njihov zahtjev odbio jer za to nema nikakvog pravnog temelja.
U tužbi se pozivaju na pravo dosjelosti za 54 hektara zemljišta koje je više od sto godina bilo u društvenom vlasništvu. Bilo je oduzeto benediktinkama od strane jugoslavenskih vlasti, ali im je vlasništvo vraćeno. Sada tvrde da "Bio svijet" nema dozvolu za sječu i odvoz alepskog bora, što opet nije točno, jer je izvođač radova dobio suglasnost nadležne Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe iz Splita.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....