senzacionalno otkrićeNa krajnjem jugu Dalmacije pronađena nova sorta loze! A da nije bilo radoznalog i upornog Nika, zauvijek bi ostala zaboravljena u korovu...

Jedna loza posve nepoznata i jedina takva na svijetu rodila se u zelenilu oko zračne luke u Čilipima. Prva Eva svoje sorte! Rođena Dubrovkinja. I lijepo vino daje, kažu. Kušali ga ovih dana na fešti u Pridvorju, koju je organizirao Agroturizam Konavle i konavoski vinari na prvoj promociji ove čudesne priče i loze.

A nitko ne bi znao i vjerojatno bi je bili pokupili zajedno s korovom da ne bi radoznalca Nika Cvjetkovića, čovjeka koji se razumije i u loze i u masline i koji vodi brigu o hortikulturi oko dubrovačke zračne luke.

Primijetio je u zelenilu neobičnu lozu, pa je najprije godinama samozatajno promatrao i čuvao, pa kad mu se učinilo da bi to moglo biti baš nešto posebno potražio prof. dr. sc. Marka Karoglana na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i uvjeravao ga, i uzorke lista i grožđa mu slao s neobične loze.

Profesor analizirao, usporedio joj DNK s više od 2000 loza koje se čuvaju u banci gena na zagrebačkoj Agronomiji. I nije ona niti jedna od svijetu poznatih sorti! Zaista je prava prva Eva svoje sorte. Jedna jedina takva loza na svijetu! Rođena u Čilipima iz sjemenke koja je tko zna kako nastala i završila u ukrasnom zelenilu oko dubrovačkog aerodroma.

- Ugledao sam je u proljeće 2004., nikla iz sjemena dva, tri listića, ona ima pravu sreću da je ostala, da je nismo izgulili. Odmah sam primijetio da je list malo neobičan, grozda još nije bilo. Nakon nekoliko godina pojavio se i grozd. Vidim da je i taj grozd meni nepoznat. A crna je sorta. I nakon nekoliko godina, kad sam vidio da je to grožđe izuzetno slatko i ukusno, stupio sam preko studentice agronomije Jelene Baule u kontakt sa prof. dr. Karoglanom. I on je bio ispočetka skeptičan, nije ni on vjerovao da se baš može naći nešto novo, a vrijedno. Slao sam mu prvo list, pa plod, i vidio je da tu ima potencijala – priča mi Niko Cvjetković.

Ističe: ta jedna loza se već 14 godina bori za svoj prostor u prirodi, nikla je uz jednu koštelu, nekoliko oleandara i druge biljke.

 

- Mi je ništa nismo dirali. Ona se, kako je nikla, sama borila za život, bez rezanja, bez ikakve zaštite, bez gnojenja. A kad je počela davati rod, meni je postala još interesantnija: ne radite oko nje ništa, a tako rađa i grožđe joj je dobro. Mislio sam da tu ulogu igra mikrolokacija, pa sam posadio nekoliko njezinih prutova po Konavlima na više lokacija da vidimo hoće li tamo podlijegati bolestima. I – ništa joj! Znači, ona u sebi ima nekakav imunitet. A vinogradari se ubiju polijevajući, i ako jedno polijevanje niste obavili na vrijeme, sve vam propadne. Čini mi se da je njezin najveći plus taj prirodni imunitet.

Ističe Niko da nije pokrenuo ovu priču da ide sebe nešto dići i malo mu je neugodno zbog novinarske gužve, nego mu je stvarno bio zanimljiv taj trs.

„A nisam znao šta je, ima loza što imaju te otrovne alkohole, morao sam vidjet šta je i zadovoljan sam što sam nešto pokrenuo, možda to kasnije bude sorta prepoznata i kvalitetna, možda je budućnost njezina, tko zna. Ona bi mogla biti nešto novo i dobro“

Riječ je stvarno o posve novoj sorti, veli prof. dr. sc. Marko Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je napravio DNK analizu ove loze i prvo vino od njezina grožđa.

- Sve je krenulo kad me je Niko Cvjetković kontaktirao da je našao neku sortu koja njemu nije poznata. Nas ljudi često zovu da su našli nove sorte pa se onda ispostavi da je to nešto što je već poznato, pa sam bio malo skeptičan, međutim Niko je bio dosta uporan. I, ajde, čisto da umirimo savjest, dogovorim se s njim da on pošalje malo tog lišća i grožđa k nama na fakultet pa ćemo mi vidjeti. U 6. mjesecu 2016. godine poslao nam je mlado lišće s te loze. Nakon što smo s tih uzoraka izolirali DNK tu kod nas na Zavodu za oplemenjivanje bilja, ispostavilo se da se DNK profil te loze ne poklapa s niti jednom sortom koju mi imamo u našoj banci gena, gdje je više od 2000 sorata. U tom trenutku smo saznali da je to nova sorta. Sama je nikla, radi se o nekakvom sjemenjaku, i ispostavilo se da je potpuno novi genotip.

Niko Cvjetković (na slici ispod) je u 9. mjesecu 2016. godine profesoru poslao dva grozdića da provjeri šećer, kiseline i ostale parametre.

„Iako je relevantnost uzorka od dva grozda ravna nuli, davalo je da bi to moglo biti nešto interesantno. Imala je jako visok šećer, dobre kiseline, dobar sadržaj fenola i antocijana, usporediv s pinotom crnim, plavinom, frankovkom“, veli prof. dr. sc. Karoglan.

 

Niko je u devetom mjesecu lani s te jedne jedine loze uspio ubrati, vjerovali ili ne, čak 58 kila grožđa. Sve je poslao profesoru u Zagreb da od toga napravi vino da se vidi kakvo je.

- Od tih 58 kila grožđa napravili smo 30-ak litara vina, dosta visoki randman je bio. Alkohol je bio oko 12 posto. I ispostavilo se da je ona, i uz takav enormno visok prinos, i činjenicu da se o njoj nitko ne brine, opet pokazala solidne rezultate, šećeri visoki, solidne kiseline... Dobili smo solidno vino, dobre kvalitete, pristojne obojenosti, boje koja je jača od rozea, a opet s druge strane malo svjetlija nego što smo navikli kod standardnih crnih vina. Ti su parametri bili usporedivi s pinotom crnim i plavinom.

Prof. dr. sc. Karoglan lani je uzeo sve raspoložive pupove da lozu razmnože i sad postoji 50-ak cjepova koji će se ove godine posaditi po Konavlima.

„S Nikom Cvjetkovićem smo se dogovorili, budući da ju je on našao, da ima pravo prvenstva sadnje i on će negdje na svom imanju posaditi taj mali pokusni vinograd gdje ćemo moći dobiti neke relevantnije podatke kad se ona svede na neki uzgojni oblik, kad se počne rezati, plijeviti, gnojiti, onda će to ipak biti puno pouzdaniji rezultati. Ovo je tek početak istraživanja...“

I bombon na kraju: ovo prvo vino s jedinog trsa novootkrivene sorte u Konavlima moći će ekskluzivno kušati sudionici radionice na Vinskom podrumu Slobodne Dalmacije, velikoj tradicionalnoj fešti vina 25. i 26. svibnja u Dioklecijanovim podrumima u Splitu.