Zbog greške Mostove administracije u gradskoj upravi Metkovića u ožujku prošle godine, lokalni poljoprivrednici dobili su samo 379 tisuća državnog novca za ublažavanje šteta od leda.
Dok su okolne općine i gradovi na ime šteta koje je polarna zima pričinila na trajnim nasadima agruma dobile milijunske iznose (Opuzen 7.186.566 kuna, Ploče 611.756, općina Slivno 2.350.076 kuna, Kula Norinska 523.471 kuna) u Metković je, unatoč velikom broju poljoprivrednika, stigla sića sa kojom se ni približno ne mogu ublaži šteta od mraza i polarnih hladnoća koje su u siječnju 2017 godine pogodile ovo područje.
Tako su sredstva žurne pomoći od 11 milijuna kuna koliko je za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih u 2017 godini Vlada RH krajem prošle godine uputila u Neretvu zaobišla su Metković.
– Poljoprivrednici na području grada Metkovića nisu prošli loše nego katastrofalno – kaže Tomislav Šiljeg, proizvođač smokava koji je imao iznimno velike štete na svojim nasadima a koje mu kako stvari stoje nitko neće obeštetiti.
– Prosječan poljoprivrednik nije mogao ispoštovati kriterije za podmjeru 5.2.1. iz mjere Ruralnog razvoja zbog prevelike administracije i komplicirane papirologije te angažirati sudske vještake za procjene uroda na terenu - kaže Šiljeg, koji neće dobiti niti jednu kunu premda mu je stradalo preko 250 stabala smokava, a među njima i mladi nasad star godinu dana.
– Ja i ne tražim novac samo da mi netko donira sadnice, sve ostalo neka ide o mom trošku - kaže Šiljeg.
Kako doznajemo, povjerenstvo Grada Metkovića za procjenu šteta od elementarnih nepogoda zaprimilo je 500 zahtjeva te je iste obradilo u zakonskom roku i proslijedilo županijskom povjerenstvu za procjenu štete od elementarnih nepogoda koje su pak zahtjev proslijedile na daljnje postupanje prema Ministarstvu poljoprivredi i Agenciji za plaćanje u poljoprivredi.
Odgovor koji je zatim stigao bio je hladan tuš za poljoprivrednike sa područja grada Metkovića. Njima je dodijeljeno samo 379 tisuća kuna, dakle 758 kuna po oštećenom poljoprivredniku dok su pak štete na trajnim nasadima agruma i drugog voća mjere milijunskim iznosima.
Zbog čega su poljoprivrednici grada Metkovića dobili tako beznačajna sredstva iz državnog proračuna za ublažavanje šteta od elementarne nepogode-mraza?
Odgovor je stigao od aktualnog gradonačelnika, Dalibora Milana (HDZ), koji je pojasnio da je povjerenstvo za štete grada Metkovića iz mandata prošle gradske vlasti prijavljivalo štetu na dva vrste obrazaca službenih oznaka EN 4 i EN 7.
Na obrascu EN 4 evidentirani su svi dugogodišnji nasadi u smislu oštećenja, dok su na obrascu EN 7 evidentiran gubitak uroda tekuće godine. Odlukom Vlade RH štete su potvrđene i isplaćene samo za izgubljeni urod, a koje su evidentirane na obrascu EN 7- pojasnio je gradonačelnik.
– Razumijemo nezadovoljstvo poljoprivrednika i smatramo da se radi o svojevrsnoj nepravdi jer se dogodila ista šteta na području cijele doline Neretve. Nesporazum u proceduri ili krivim obrascima koji su do ovoga doveli, već smo iskomunicirali sa nadležnim institucijama te ćemo nastojati iznaći rješenje na obostrano zadovoljstvo, svjesni da to neće biti nimalo lagano – zaključio je Milan.
Agronom Robert Doko, ujedno i zamjenik gradonačelnika Metkovića, ističe da im nije cilj nikoga okrivljavati za nastali propust, naglašavajući da grad intenzivno traži rješenje problema.
– Slični propusti su se dogodili u još nekim gradovima u Hrvatskoj. Mi ne tražimo krivca već držimo da je poljoprivrednicima iz Metkovića nanesena nepravda u usporedbi sa drugim gradovima i općinama u Neretvi te želimo da se iznađu novčana sredstva za obeštećenje poljoprivrednika – kazao je Doko.
Katarina Ujdur: I Ploče su radile kao mi
- Ne samo povjerenstvo grada Metkovića nego prema mojim saznanjima i povjerenstvo grada Ploča prijavili su štetu nastalu na dugododišnjim nasadima na jedan tip obrasca u odnosu na Opuzen, Slivno i Kulu Norinsku, pojašnjava bivša gradonačelnica Metkovića Katarina Ujdur.
- Ne bih htijela komentirati ničiji način prijave, ali znam da je povjerenstvo grada Metkovića to odradilo sukladno propisima budući da su Metković i Ploče mogli izdati obrasce za dugogodišnji nasad koji su bili prihvatljivi za apliciranje na Mjeru 5, Podmjeru 5.2.1. koja je bila otvorena tri mjeseca.
- Činjenica jest da se na mjeru 5 nije prijavio velik broj poljoprivrednika, možda zbog nedovoljne informiranosti ali kako i za druge mjere vjerujem da će Ministarstvo poljoprivrede i APPRRR ponovno otvoriti spomenutu mjeru te da će poljoprivrednici biti u mogućnosti ponovo se prijaviti i povući 100 posto iznos sredstava. Sredstva koja su sada raspodijeljena Odlukom Vlade RH su samo u 5,4 posto iznosu(za sve gradove i opcine doline Neretve) od ukupno procijenjene štete te nikako ne pokrivaju stvarno nastalu štetu, zaključuje Udjur.
Za EU fondove javilo se samo 12 poljoprivrednika
Svi poljoprivrednici kojima su oštećeni nasadi mogli su se natjecati na podmjeru 5.2.1. iz mjere Ruralnog razvoja koja je bila otvorena od 2. listopada do 2. siječnja 2018. godine. Međutim, od Metkovskih 418 prijava evidentiranih na obrascu EN 4, prijavilo se samo njih 12. Kriteriji su propisani natječajem te ih poljoprivrednici smatraju relativno rigoroznim.
Istina, štetu nastalu na nasadima većina poljoprivrednika uklonila je radi obnove nasada ili možda sadnjom novih kultura, ne znajući da će na jesen izaći mjera Ruralnog razvoja a za koju je potrebno imati dokaze o uklanjanju nasada kao i ostalo propisanu dokumentaciju.