Staništa podbjela su od nizinskih predjela pa sve do gorskih područja (i do 1500 m nadmorske visine). Pronalazimo ga rasprostranjenog u velikim skupinama na području čitave Europe, Azije i sjeverne Afrike. Obično raste na vlažnim livadama i u jarcima uz potoke, izvore, kanale. Za navedena staništa podbjela su osim vlažnih područja važna i glinena i ilovasta tla koja biljci jako odgovaraju.
Podbjel obiluje mnoštvom bioaktivnih sastojaka, od kojih su u visokoj koncentraciji pronađeni minerali od kojih posebno dominiraju željezo, kalij, natrij i sumpor. Također u visokom udjelu prisutni su i brojni vitamini (osobito vitamin C te prekursori kao karoteni), sluzi (u listovima gdje im sadržaj može ići i do 7 %), gorke tvari, triterpeni i steroli.
Od fenolnih spojeva dokazana je prisutnost galne kiseline i tanina, dok su u manjoj količini prisutni flavonoidi. Od organskih kiselina u podbjelu dominiraju jabučna i vinska kiselina, a pronađen je i inulin.
Osobito je značajna prisutnost kiselih polisaharida u listovima podbjela koji mogu biti zastupljeni u količini i do 6%. Hidrolizom navedenih polisaharida dobije se oko 30% fruktoze, 24% galaktoze, 21% arabinoze, 15% glukoze, 10% ksiloze i oko 6% uronske kiseline.
Pojedine studije dokazale su da list podbjela u tragovima sadrži i pirolizidinske alkaloide (senkirkin, senekionin i tusilagin), što je pokrenulo brojne polemike o štetnosti biljke, odnosno njezinih listova (kancerogeno i hepatotoksično djelovanje), dok isti nisu pronađeni u cvijetu.
Kako i što brati
U ljekovite svrhe i za konzumaciju u kulinarstvu se koriste i cvjetovi i listovi, koji ne smiju biti narušenog izgleda, pjegavi ili oštećeni. Kod branja cvjetova važno je paziti da se ne beru stariji cvjetovi koji su obično u sredini tamnije obojeni, kao niti nerascvali mladi pupoljci obzirom da se smatra da ovi oblici ne posjeduju (punu) biološku vrijednost.
Stoga je vrlo važno brati mlade, ali ne u potpunosti razvijene cvjetove jer se oni i nakon branja i tijekom sušenja dodatno razvijaju pa se u suprotnom raspadnu. Stoga se cvjetovi beru obično u ožujku, i to samo cvjetne glavice.
Lišće bez peteljki je pak preporučeno brati tijekom lipnja i srpnja kada obično dosegnu veličinu dlana. Sve dijelove biljke poželjno je što prije osušiti u hladnoj i prozračnoj prostoriji kako bi se u potpunosti očuvali njihovi ljekoviti sastojci, ali i prirodna boja.
Ljekoviti učinci
Listovi podbjela se jedu svježi kao salata ili se pak mogu kuhati i pripremiti kao varivo, koristiti u umacima i juhama. Podbjel je nezaobilazni sastojak velikog broja čajnih mješavina koje se koriste u liječenju tegoba dišnog sustava. Ova pozitivna svojstva i ljekovitosti podbjela su bile poznate i drevnim civilizacijama.
U starom i srednjem vijeku su se listovi podbjela koristili kao učinkovit lijek protiv kašlja, a i danas je poznato njegovo farmakološko djelovanje kao antiinflamatorika, antiseptika i antitusika. O tome svjedoči i latinski naziv biljke koji potječe od riječi tussis, što znači kašalj, i agere, što znači pokretati, djelovati.
Kod različitih upala i u svrhu lakšeg iskašljavanja koriste se biljni pripravci koji sadrže i cvijeće i lišće biljke. Također koriste se protiv suhog kašlja, promuklosti i bronhitisa. Svježi listovi podbjela koriste se i kao oblozi koji se polažu na prsi jer izazivaju znojenje, smanjuju groznicu i sprječavaju probadanje pri disanju.
Oblozi od biljke ili čaja podbjela koriste se i u liječenju oteklina, rana, za ublažavanje upala i kod otečenosti žlijezda, za liječenje upaljenih vena, opeklina i natečenih nogu uslijed dugog stajanja. Čaj podbjela se koristi i za ispiranje kod akutnih upala usne šupljine i ždrijela.
Dokazano je da podbjel djeluje i blago diuretički. Osim u liječenju plućnih bolest, katara i astme podbjel umiruje i grčeve u probavnom sustavu, popravlja tek i učinkovit je u borbi protiv malaksalosti.
Listovi podbjela premazani s masti ili uljem se koriste u liječenju posjekotina, gnojnih i upaljenih rana i kostiju, te čireva. U istu svrhu se koristi i suho, u prah samljeveno lišće i cvijeće koje se direktno posipa po mjestima koja se žele zaliječiti.
PRIPRAVCI
Čaj od cvjetova
Oko 10 g cvjetova podbjela prelije s 2 dl kipuće vode i smjesa se ostavi stajati tijekom 10 minuta, nakon čega se procijedi. Pripravljen čaj preporučeno je piti poslije jela tri puta dnevno po jednu šalicu, a obično se koristi kao pomoć za olakšavanje disanja i za učinkovitije izbacivanje nakupljene sluzi.
Čaj od lišća
Velika žlica suhih listova podbjela prelije se s 2,5 dl kipuće vode. Macerat se ostavi pola sata da odstoji, nakon čega se procijedi i spreman je za konzumaciju. Po želji se može zasladiti medom ili mu se može dodati limunov sok. Pije se po jedna šalica čaja triput dnevno. Ovaj čaj se konzumira za liječenje upala i kod gripe, a također se može koristiti za vanjsku uporabu kao oblog. Preporuka je da se koristi relativno kratko vrijeme (do jednog tjedna).
„Prsne“ čajne mješavine
Podbjel je česti sastojak čajnih mješavina koje se koriste u liječenju tegoba dišnog sustava, tzv. prsnih čajnih mješavina.
Prva mješavina se sastoji od jednakih dijelova cvijeta i lišća podbjela, divizme i crnog sljeza u kombinaciji s dvostruko manjom količinom jednakih dijelova preslice, aniša i oslada. Pripravak se priprema na način da se dvije velike žlice mješavine preliju s 4 dl proključale vode.
Vrućoj smjesi se dodaju i dvije jušne žlice meda te se sve ostavi stajati 1 sat, nakon čega se procijedi. Piju se u gutljajima tijekom cijelog dana dvije šalice čaja, odnosno po gutljaj svakih pola sata. Čajni pripravak se koristi za poboljšanje izbacivanja sluzi iz dišnih organa, te za olakšavanje iskašljavanja.
Druga mješavina je sačinjena jednakih dijelova podbjela, divizme, plućnjaka i uskolisnog trputca (po 25 g), a treća od jednakih dijelova podbjela, plićnjaka, suličastog trpuca, glatkog sladića i mirisne ljubice (po 20 g). Čaj se sprema na klasični način kao oparak od dviju čajnih žličica.
Sirup od podbjela
U teglu se naizmjenično do vrha poreda sloj lišća podbjela i potom sloj šećera. Napunjena posuda se zatvori i stavi na tamno mjesto tijekom 8 tjedana, nakon čega se sadržaj tegle prokuha, ohladi i procijedi. Dobiveni sirup se konzumira preventivno protiv gripe i prehlade tijekom hladnijih mjeseci u manjim količinama.
Vino od listova podbjela i oraha
U 1 litri bijelog vina se macerira 4 velike jušne žlice mješavine suhog lišća podbjela i oraha. Smjesa se ostavi stajati tijekom 12 sati, nakon čega se kratko prokuha i potom procijedi. Preporučeno je piti po jednu čašicu vina tri do četiri puta dnevno.