Dinja je svima najomiljenije ljetno voće – rashlađena, slatka i puna soka! No, jeste li znali da se sjemenke dinje mogu sušiti, pržiti, mljeti i dodavati jelima? U njima se nalaze biljne bjelančevine, nezasićene masnoće, prehrambena vlakna i minerali. Budući da sadrže malo vode, hranjive su tvari u suhim sjemenkama znatno koncentriranije nego u sočnom mesu ploda!
MALE SJEMENKE PUNE HRANJIVIH TVARI
Analize sjemenki različitih sorti dinje pokazuju da mogu sadržavati između 15 i gotovo 30 % bjelančevina. Njihov se udio razlikuje ovisno o sorti, uvjetima uzgoja, zrelosti ploda i načinu obrade. Sadrže i različite aminokiseline, ali ih je najbolje kombinirati s drugim izvorima bjelančevina, poput mahunarki, žitarica i mliječnih proizvoda. Velik dio njihove energetske vrijednosti dolazi iz ulja bogatog nezasićenim masnim kiselinama. Među njima prevladavaju linolna i oleinska kiselina. U sjemenkama se nalaze i tvari iz skupine vitamina E, koje sudjeluju u zaštiti stanica od oksidacijskog oštećenja.
Od minerala se izdvajaju kalij, magnezij, fosfor, željezo i cink, premda njihove količine nisu jednake u svakoj sorti. Sjemenke mogu sadržavati i dosta prehrambenih vlakana, ponajviše u vanjskoj ovojnici. Zbog toga cijele sjemenke mogu biti tvrđe, dok su samljevene, oljuštene ili prepržene jednostavnije za jelo. Suhe sjemenke imaju visoku energetsku vrijednost pa nema potrebe pretjerivati.
KAKO IH OČISTITI I PRIPREMITI
Prije rezanja dinju treba dobro oprati pod mlazom vode i osušiti čistom krpom. Nož prolazi kroz koru pa nečistoće s površine mogu dospjeti na meso i sjemenke. Središnji dio ploda izvadi se žlicom i stavi u posudu s hladnom vodom. Sjemenke se prstima odvoje od pulpe, nekoliko puta isperu i rasporede u jednom sloju na papir ili čistu kuhinjsku krpu. Prije spremanja ili prženja moraju biti potpuno suhe jer zaostala vlaga može potaknuti kvarenje.
Mogu se lagano prepržiti na suhoj tavi ili u pećnici dok ne postanu hrskave i ne razviju blag orašast miris. Po želji se začine malom količinom soli, paprikom, češnjakom, ružmarinom ili drugim suhim začinima.
Nakon hlađenja čuvaju se u dobro zatvorenoj posudi na hladnom i suhom mjestu. Veće količine bolje je staviti u hladnjak jer ulje u sjemenkama pod utjecajem topline, zraka i svjetlosti može dobiti neugodan, užegao okus.
GRICKALICA I DODATAK JELIMA
Prepržene sjemenke mogu se jesti samostalno ili posuti po salatama, juhama, pečenom povrću, tjestenini, jogurtu i zobenoj kaši. Njihov blag okus pristaje i slanim i slatkim jelima.
Potpuno suhe sjemenke mogu se samljeti, a dobiveni prah može se dodavati tijestu za kruh, peciva, palačinke i kekse ili koristiti za zgušnjavanje juha i umaka. Budući da sadrži dosta masnoće, najbolje je samljeti samo količinu koja će se brzo potrošiti. Od samljevenih jezgri može se napraviti i namaz, slično namazima od drugih sjemenki i orašastih plodova. Mljevenjem počinju otpuštati ulje, a zatim im se može dodati malo soli, meda ili cimeta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....