Odbor za poljoprivreduBez novca i krčenja vinograda problem zlatne žutice nije moguće riješiti

Ne osigura li se novac i ne iskrče zaraženi vinogradi, neće se riješiti bolest zlatne žutice vinove loze kojom je, samo u Istri, zaraženo deset posto vinograda, upozoreno je u srijedu na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu.

Vinogradari, ali i članovi Odbora nisu zadovoljni brzinom kojom se reagiralo i reagira na tu bolest koja je pogodila vinograde u Istri, ali i na sjeverozapadu Hrvatske.

"Panično se bojim da nismo dovoljno brzi", priznaje Josip Križanić (HDZ) i navodi da su prilike sa žuticom u Varaždinskoj županiji "dosta kritične".

Bolest je u Hrvatskoj utvrđena 2009. , trebalo nam je osam godina da o njoj počnemo ozbiljnije razmišljati, kaže Frano Lucić (HDZ) i poručuje kako vinogradari očekuju konkretne mjere, kontrole i kazne za one koji ne suzbijaju širenje bolesti.

Sudionici su svjesni da je novac ključan faktor želi li se bolest suzbiti, no nisu se mogli suglasiti tko bi ga trebao osigurati.

I dok Križanić drži da bi to trebala biti država, nezavisni Branko Hrg poručuje da se moraju uključiti i gradovi i općine, a Damir Felak (HDZ) tome dodaje i županije.

Od kuda općinama i gradovima sada intevrentna sredstva, pita se predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić, nezadovoljan Hrgovim prijedlogom.

Ipak, većina je suglasna da teret suzbijanja bolesti ne smije pasti na vinogradare. To nije održivo, kaže Davor Vlaović (HSS), vinogradarima koji moraju iskrčiti vinograd mora se pomoći, poručuje predsjednik Odbora Tomislav Panenić (Most).

Problem zlatne žutice vinove loze je ozbiljan i iza njega treba stati država, smatra Milan Antolović, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije koji upozorava da je u toj županiji zaraženo 10 posto vinograda, odnosno 320 hektara koje će, kaže, ovu i iduću zimu trebati krčiti.

Već je iskrčeno 60 hektara, samo jedna obitelj iskrčila je 10 hektara, što je vrijednost od oko 250 tisuća eura, a nije dobila ni kune, kaže Antolović.

Da bez novca nema rješenja, smatra i vinogradar Josip Tržec i upozorava kako će, ne pomogne li se vinogradarima, Hrvatska ostati bez još jedne gospodarske grane.

Tržec, ali i drugi sudionici prstom upiru u zapuštene vinograde, glavne izvore zaraze. Već sam iskrčio velik dio vinograda, šikare oko mene nitko ne krči, jedini plaćam ceh, kaže Tržec i traži kažnjavanje svih koji se oglušuju o naredbe.

Antolović, pak, predlaže da tim od pet ljudi u 15 dana popiše zapuštene vinograde u državnom vlasništvu i da se osiguraju sredstva da se iskrče do iduće sezone.